Svijet iščekuje Trumpove carine, mnoge zemlje traže odgodu
Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde rekla je da se Evropa suočava s “egzistencijalnim trenutkom”.

Otkucava sat do “Dana oslobođenja”, kako je američki predsjednik Donald Trump nazvao objavu širokog spektra carina protiv zemalja u stalnoj trgovinskoj neravnoteži sa SAD-om.
Ovaj potez najavljen za srijedu, jedan od mnogih za koje Trump koristi predsjedničke ovlasti u neviđenom opsegu, potaknut je njegovim tvrdim stavom da su najveću svjetsku ekonomiju “sve zemlje na svijetu prevarile” i uvjerenjem da su za ponovno uspostavljanje pariteta potrebne recipročne carine.
Nastavite čitati
list of 3 items- list 1 of 3Trump tvrdi da će recipročne carine biti usmjerene na sve zemlje
- list 2 of 3Poljska potpisala sa SAD-om ugovor o protivzračnoj odbrani za dvije milijarde dolara
- list 3 of 3Kina, Japan i Južna Koreja će zajednički odgovoriti na američke carine
S druge strane, kritičari upozoravaju da ova strategija povećava rizik od globalnog trgovinskog rata, budući da provocira daljnju odmazdu velikih trgovinskih partnera poput Kine, Kanade i Evropske unije.
Veličina nameta koji će biti objavljeni u srijedu razlikovat će se od zemlje do zemlje, a tačni planovi i dalje su nejasni.
“Očekujte neočekivano”, rekao je Ryan Sweet, glavni američki ekonomist konsultantske kompanije Oxford Economics.

Najveći prestupnici
Očekuje od Trumpove administracije da će “nanišaniti neke od najvećih prestupnika”.
Ono što je u konačnici važno jeste koliko su carine široke te je li taj potez samo pregovaračka taktika ili dio promjene režima, procjenjuje.
Trump je u nedjelju najavio da će carine uključivati sve zemlje i ugasio svaku nadu da bi mogao ustuknuti. Ipak, kaže da će carine biti “velikodušnije” od onih koje se nameću Sjedinjenim Američkim Državama.
Američki trgovinski partneri žure smanjiti svoju izloženost prije Trumpovog roka, a izvještaji sugerišu da bi Indija mogla umanjiti neke carine.
Osim recipročnih tarifa za zemlje, Trump bi također mogao obznaniti dodatne poreze specifične za sektore poput farmaceutskih proizvoda i poluvodiča, i sve to povrh novih nameta na uvoz automobila koji će stupiti na snagu u četvrtak.
Protucarine i druge mjere
Kina i Kanada već su uvele protucarine na američku robu kao odgovor na Trumpove ranije poteze, dok je Evropska unija predstavila vlastite mjere koje bi trebale početi sredinom aprila.
Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde rekla je u ponedjeljak da se Evropa suočava s “egzistencijalnim trenutkom”.
“On ga u Sjedinjenim Američkim Državama naziva ‘Danom oslobođenja’. Ja ga, pak, vidim kao trenutak kada moramo kolektivno odlučiti da ćemo preuzeti veću kontrolu nad svojom sudbinom i mislim da je to korak prema nezavisnosti”, rekla je za radio France Inter.
Kanadski premijer Mark Carney rekao je Trumpu da će njegova vlada uvesti uzvratne carine nakon poteza Washingtona u srijedu.
‘Prljavih 15’
Prije Trumpovih komentara u nedjelju, očekivalo se da će nadolazeća paljba biti usmjerena na 15 posto partnera u stalnoj trgovinskoj neravnoteži sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje je američki ministar finansija Scott Bessent nazvao “prljavih 15”.
Sjedinjene Američke Države imaju najveći robni deficit s Kinom, EU-om, Meksikom, Vijetnamom, Tajvanom, Japanom, Južnom Korejom, Kanadom i Indijom.
Uz zemlje koje budu tražile kompromis, “posve je moguće” da se nove carine brzo smanje ili stave na čekanje, procjenjuje Greta Peisch, partnerica u odvjetničkoj firmi Wiley Rein.
U februaru su, primjećuje, visoki nameti na meksički i kanadski uvoz pauzirani na mjesec dana jer su sjevernoamerički susjedi napredovali u pregovorima.
“Postoji mnogo različitih scenarija: odgode dok se razgovori nastavljaju, potencijalna smanjenja, ali i carine koje se uvode odmah”, kaže Peisch, bivša dužnosnica u uredu američkog trgovinskog predstavnika.
‘Tamni oblak’
Sweet iz Oxford Economicsa upozorio je da se nad ekonomijom nadvija “tamni oblak neizvjesnosti”.
Neki domaći proizvođači čelika i sindikalni čelnici pozdravili su nedavno Trumpovo povećanje carina na metale i automobile.
No, dok su njegovi prijedlozi namijenjeni revitalizaciji američke industrije, mnoge su druge industrije uznemirili.
Američko vijeće za automobilsku politiku, koje predstavlja proizvođače automobila Ford, General Motors i Stellantis, citiralo je u petak izvještaj ekonomiste Arthura Laffera, u kojem se navodi da 25-postotne carine na automobile mogu povećati troškove vozila u SAD-u i poremetiti opskrbne lance.

Naglašavajući svoju predanost Trumpovoj ekonomskoj viziji, vijeće je, ipak, pozvalo na “pošteno i predvidljivo trgovinsko okruženje”.
Međunarodna udruga za proizvodnju svježih proizvoda je, također, upozorila u pismu u četvrtak da predložene američke carine i odmazda drugih zemalja prijete stabilnosti poljoprivrednika i preduzeća.
Još je u februaru nacionalna maloprodajna federacija upozorila da bi se recipročne carine mogle pokazati “izuzetno destruktivnima”, upozoravajući na veće troškove za kućanstva i srozavanje njihove potrošačke moći.
U širem smislu, kompanije imaju tendenciju odgađanja ulaganja kada su pravila nejasna i to bi moglo utjecati na zapošljavanje, objašnjava ekonomist Sweet.
Ekonomisti također upozoravaju da bi sveobuhvatne carine mogle uzrokovati skok inflacije ne uspiju li kompanije apsorbirati dodatne troškove, prebacujući ih na potrošače.