AFP: Suočena s Rusijom, odbrana EU mora uključiti Tursku

Turska, sa drugom najvećom vojskom u NATO-u i crnomorskom obalom, nastoji igrati ključnu ulogu u evropskoj sigurnosti nakon što se Washington okrenuo od regije, piše agencija AFP.

Nakon dva kruga kriznih pregovora o Ukrajini i sigurnosti koji su uslijedili nakon promjene politike Washingtona, Ankara je brzo upozorila da se evropska odbrana ne može osigurati bez njenog angažmana.

Dobre veze sa Kijevom i Moskvom

“Nezamislivo je uspostaviti evropsku sigurnost bez Turske”, rekao je predsjednik Recep Tayyip Erdogan nakon samita u Londonu protekle nedjelje. Bez Turske, “postaje sve nemogućnije da Evropa nastavi svoju ulogu globalnog aktera”, dodao je.

Viši zvaničnik turskog Ministarstva odbrane govorio je na ovu temu u četvrtak.

“Uz preoblikovanje sigurnosnih parametara zbog nedavnih događaja, nemoguće je osigurati evropsku sigurnost bez Turske”, rekao je, te dodao kako će njegova država, uprkos tome, biti spremna rasporediti trupe u Ukrajinu u sklopu mirovne misije “ako bude smatrala potrebnim”.

Zvanična Ankara je dosljedno branila teritorijalni integritet Ukrajine od početka ruske invazije 2022. i opskrbljivala Kijev borbenim bespilotnim letjelicama i mornaričkim brodovima. No, također je zadržala dobre veze s Rusijom i ostala jedina članica NATO-a koja se nije pridružila sankcijama protiv Moskve.

Jačanje odbrambene industrije

Sa svojim jedinstvenim položajem između dviju zaraćenih strana, Turska se više puta ponudila da bude domaćin mirovnih pregovora. Erdogan i ministar vanjskih poslova Hakan Fidan često su primali goste poput ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Posljednjih je godina Turska značajno razvila svoju odbrambenu industriju, s rastom izvoza od 29 posto i ta izdvajanja iznose 7,1 milijardu dolara u 2024., što je stavlja na 11. mjesto u globalnom odbrambenom izvozu, rekao je Erdogan ovog januara.

Motor uspjeha su dronovi Bayraktar TB2 koji su prodani u više od 25 država, među kojima su Poljska i Rumunija, pokazuje istraživanje Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS).

“Prodaja evropskim državama, naročito članicama Evropske unije, dodaje na jačini turskoj tvrdnji da je važan igrač u evropskoj sigurnosti”, rekao je stručnjak IISS-a Tom Waldyn.

Njena vojska, strateški smještena na istočnom krilu Atlantskog saveza i južno od Crnog mora – kome kontrolira pristup preko Bosfora – broji 373.200 aktivnih vojnika i još 378.700 rezervista, pokazuju podaci IISS-a. I ove trupe učestvuju u borbama na sjeveroistoku Sirije i na sjevernu Iraka boreći se protiv kurdskih pobunjenika, prema zapadnom diplomatu.

‘Preoblikovanje ravnoteže snaga’

“Turska je zadržala dosljedan stav u skladu s Poveljom UN-a o suverenitetu i teritorijalnom integritetu” Ukrajine, rekao je on za AFP. “Ima drugu najveću vojsku u NATO-u, ali i najefikasniju jer je u borbi decenijama.

Ali saradnja EU-a s Ankarom ometena je sporom oko Kipra, naveo je diplomata s tračkom ljutnje, piše AFP.

“Koliko dugo možemo priuštiti da nastavimo s ovim stavom?”

Za Nebahat Tanriverdi Yasar, nezavisnu istraživačicu i političku analitičarku koja radi u Ankari i Berlinu, tursko pažljivo upravljanje vezama s Kijevom i Moskvom dovelo ju je u jedinstven položaj.

“Turska ima za cilj pažljivo upravljati svojim odnosima s Rusijom i svojom strateškom odbrambenom podrškom Ukrajini – potencijalno uz podršku EU-a – kako bi preoblikovala ravnotežu snaga u regiji usred pojave ‘novog poretka’ u kojem EU nastoji preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost usred mijenjanja američke politike”, kazala je ona za AFP.

Odbrana vlastitih interesa

Obzirom na izazove koji su sa sobom nosili, Ankara će “vjerovatno slijediti pragmatičan pristup u kratkom roku, fokusirajući se na proširenje svojih posredničkih napora, produbljivanje odbrambene suradnje s odabranim evropskim državama i iskorištavanje svoje odbrambene industrije za rješavanje novonastalih nedostataka u vojnoj potpori”, dodala je.

Ali Sumbul Kaya, politologinja iz Francuske, tvrdi kako je Turska “iznad svega vođena željom da odbrani vlastite interese.

“Intervenira samo u susjednim državama iz unutrašnjih sigurnosnih razloga, poput Sirije i Iraka”, rekla je. “Ali nema govora o slanju trupa da ratuju posvuda — to se ne bi dobro svidjelo stanovništvu. Ova kriza je prilika da se naglasi kako je Turska i članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU.”