Vanredni samit EU-a o stvaranju odbrambene unije mogao bi biti evropska prekretnica

Vanredni samit u Briselu čelnika država članica Evropske unije mogao bi biti prekretnica u stvaranju odbrambene unije nakon što postaje sve jasnije da ne mogu računati na Sjedinjene Američke Države kao garant sigurnosti.

“Danas se okreće stranica i otvara se nova knjiga odbrane Evrope”, izjavio je visoki dužnosnik Evropske unije, prenosi Hina.

Na samitu će sudjelovati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je pod velikim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da prihvati prekid vatre bez traženih sigurnosnih garancija.

Veliki zaokret napravljen je u Njemačkoj, gdje je u pregovorima u stvaranju nove koalicijske vlade dogovorena uspostava vanbudžetskog fonda od 500 milijardi eura za odbranu i jačanje konkurentnosti.

Jačanje odbrane

Samit je posvećen jačanju evropske odbrane i podršci Ukrajini.

Prije početka samita ponovno će se sastati ambasadori država članica, koji će pokušati usuglasiti tekst zaključaka kojima se protivi Mađarska i Slovačka.

Slovačka traži da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini.

Ostaje otvoreno kako će se ostali čelnici postaviti ako te dvije zemlje ostanu pri svom stajalištu.

“Evropsko vijeće pozdravlja spremnost država članica da dodatno odgovore na hitne vojne i odbrambene potrebe Ukrajine i poziva Vijeće EU-a da se pozabavi hitnim vojnim i odbrambenim potrebama Ukrajine i da ubrza rad na inicijativama za povećanje vojne podrške EU-a Ukrajini”, stoji u nacrtu zaključaka o kojima još nema saglasnosti.

Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Evrope, koji je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila u utorak. Prema njenim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za odbranu.

Prekoračenje pravila

Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u budžetima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da budžetski deficit ne smije biti iznad tri posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za odbranu.

Međutim, na sastanku Corepera u srijedu Njemačka je ocijenila da to nije dovoljno i da je potrebno dodatno ublažiti budžetska pravila.

Komisija predlaže uspostavu posebnog finansijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u odbranu.

Komisija bi se za taj iznos zadužila na finansijskim tržištima i odobravala zajmove državama članicama.

Ta bi se sredstva koristila za finansiranje paneuropskih projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protuzračne i proturaketne odbrane, artiljerijskih sistema, bespilotnih letjelica s projektilima i municijom i sistema za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba – od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti.

Tu će se vjerojatno raspravljati o tome čija će se oprema koristiti, isključivo evropska ili će biti dopuštena i američka.

Komisija predlaže i da se dio kohezijskih sredstva usmjeri na investicije u odbranu, što bi, također, moglo naići na otpor država članica.