Kako Zapad koristi rusku zamrznutu imovinu da pomogne Ukrajini

Nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump obustavio američku vojnu pomoć Ukrajini, evropske države ponovno traže načine kako iskoristiti približno 300 milijardi dolara vrijednu rusku državnu imovinu koju su zamrznula grupa sedam bogatih demokratija (G7) nakon invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine.

Agencija AFP donosi pregled šta je do sada učinjeno i neke druge ideje koje se razmatraju:

Do sada poduzete radnje

Grupa G7 složila se prošle godine dati Ukrajini 50 milijardi dolara kroz niz bilateralnih zajmova koje bi Kijev mogao isplatiti korištenjem neočekivane dobiti od zamrznute ruske imovine.

Evropska unija procjenjuje kako se 221,5 milijardi dolara od približno 300 milijardi dolara vrijedne zamrznute ruske imovine nalazi u EU-u, uglavnom u obliku državnih obveznica koje je Ruska centralna banka pohranila kao rezerve.

Euroclear, repozitorij vrijednosnih papira u Belgiji gdje se drži većina tih obveznica, prošle je godine napravio rezerve za četiri milijarde eura vrijedne zarade od kamata koja će ići u posebno stvoreni ukrajinski fond.

Početna tranša od 1,55 milijardi eura za prvu polovinu 2024. uplaćena je u fond prošlog jula. Ovaj mjesec očekuje se dalja isplata od približno dvije milijarde eura koja pokriva drugu polovicu 2024. godine. Ta bi plaćanja trebala teći godinama.

Iz EU navode kako se očekuje da će imovina donijeti oko 16-22 milijarde dolara u kamatama zarađenim do 2027. godine, iako će pad kamatnih stopa u eurozoni postupno smanjiti iznose, objavio je Euroclear.

Sjedinjene Američke Države obavezale su se osigurati 20 milijardi dolara od ukupnih 50 milijardi G7 zajmova za podršku. Ali Trumpov potez da obustavi vojnu pomoć SAD-a Ukrajini znači da sada nije jasno hoće li se Washington držati plana.

Podsjećamo, G7 okuplja Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Japan, Njemačku, Veliku Britaniju, Francusku i Italiju.

Potpuno oduzimanje?

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy nedavno je ponovio dugogodišnji stav Velike Britanije kako bi Evropa trebala preći sa zamrzavanja ruske imovine na njenu zapljenu.

Međutim, druge evropske države, uključujući Francusku i Njemačku, i dalje su daleko opreznije kada je riječ o ideji o zapljeni.

Evropska centralna banka je, također, među skepticima, jer se boji kako bi bilo kakav potez da se zaplijeni ruska imovina urušio povjerenje u euro i naštetio finansijskoj stabilnosti.

Ova banka želi osigurati da nije samo euro pogođen ako druge zemlje poput Kine ili Saudijske Arabije počnu vraćati svoje rezerve iz evropskih jurisdikcija kao mjeru predostrožnosti protiv potencijalnog zamrzavanja.

Poluga prekida vatre

Govoreći zajedno s Trumpom prošle sedmice, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako bi zamrznuta ruska imovina mogla biti dio pregovora s Rusijom o okončanju rata.

Prema izvještaju Financial Timesa od ove sedmice, francuski zvaničnici su raspravljali o prijedlogu da evropske prijestolnice zaplijene imovinu ako Moskva prekrši budući sporazum o prekidu vatre.

Pravnici tvrde kako, pravno gledano, postoji mala razlika između izvlačenja kamata zarađenih od obaveznica i zapljene svih procijenjenih 300 milijardi dolara ruske imovine.

Predlažu da bi se potonja opcija mogla provesti prema doktrini međunarodnog prava poznatoj kao “kontramjere”. Imovina bi se zatim prodala ili založila, a prihodi predali Ukrajini ili njenom namjenskom fondu za obnovu.

Prethodni primjeri takvih zapljena, poput iračke imovine nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. i njemačke imovine nakon Drugog svjetskog rata, dogodili su se nakon što su ti ratovi završili, a ne dok su još bjesnili – kao što je slučaj s ruskom invazijom na Ukrajinu.

Ruski prijedlog

Izvori agencije Reuters prošlog mjeseca su naveli kako bi Rusija mogla pristati na korištenje 300 milijardi dolara zamrznutog novca za obnovu Ukrajine, ali će insistirati da se barem dio tog novca potroši u dijelovima države koje sada kontroliraju moskovske snage.

Reuters nije mogao utvrditi je li se o ideji korištenja zamrznutih sredstava razgovaralo kada su ruski i američki zvaničnici prošlog mjeseca u Rijadu održali prve direktne razgovore o okončanju rata u Ukrajini.

Guvernerka Ruske centralne banke Elvira Nabiulina rekla je da banka nije bila dio nikakvih razgovora o ukidanju sankcija ili odmrzavanju ruskih rezervi.

Moskva je prethodno saopćila kako su planovi Zapada da iskoristi zamrznuta sredstva za Ukrajinu jednaki pljački i da bi mogla uzvratiti zapljenom zapadnih sredstava na svojoj teritoriji.