Švicarski kolumnista: Trump, KGB i ponovno ispisivanje historije
U svom članku kolumnista Gauthier Ambrus analizira priče i navode o Trumpovoj povezanosti s KGB-om, oslanjajući se na nedavne izjave bivšeg agenta.

Glasine da je Donald Trump radio za Komitet državne sigurnosti (KGB) ponovo su počele kružiti, što je optužba koja nije čudna s obzirom na stavove koje američki predsjednik danas zauzima bez ikakvog ustručavanja, navodi kolumnista švicarskih novina Le Temps.
U svom članku kolumnista Gauthier Ambrus analizira priče i navode o Trumpovoj povezanosti s KGB-om, oslanjajući se na nedavne izjave bivšeg agenta i ranije sumnje oko Trumpove veze s Rusijom.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Mogu li se AI kompanije smatrati odgovornim za masovne pucnjave
- list 2 of 4Šta treba znati o novom američkom muslimanu
- list 3 of 4Gdje špijuni idu nakon penzioniranja
- list 4 of 4Može li Iran raketama postavljati mine u Hormuškom moreuzu
Ti navodi su izneseni u širem kontekstu promjene američke politike prema Rusiji, gdje je došlo do promjene – od podrške Ukrajini ka „realističnijem“ pristupu zasnovanom na vlastitim interesima.
U kritičkom tonu, Ambrus ističe da se SAD promijenio, vrijednosti više nisu u središtu, nego su širom otvorena vrata realističnom pristupu u odnosima moći pod parolom „Amerika na prvom mjestu“. To je, prema riječima kolumniste, imalo „krajnje uznemirujući učinak koji ostavlja čovjeka zatečenim jer se ne primjećuje oslanjanje na bilo kakve reference, već se stvarnost doima kao nestabilna materija sastavljena od diskursa koje kreiramo i preoblikujemo od objave do objave, prema trenutačnim procjenama“.
Da bi se bolje objasnila situacija, članak se osvrće na roman Philipa Rotha iz 1984. godine Zavjera protiv Amerike, koji preoblikuje historiju izmišljenim događajima punim paradoksa.
Kako se izvući iz mračnog scenarija
U romanu je Charles Lindbergh, nacionalni pilot i popularna ličnost, izabran za predsjednika umjesto Franklina Roosevelta 1941. godine, što je dovelo do izolacionističke politike i zbližavanja s nacistima, kao i progona američkih Jevreja optuženih za raspirivanje rata.
Ovdje se postavlja pitanje: „Kako da se izvučemo iz ovog mračnog scenarija?“ Kolumnista zatim navodi da je Roth pronašao odgovor na ovo pitanje pomoću vještih narativnih trikova, zamišljanjem da je Lindbergh nestao u avionskoj nesreći, zatim da će se održati predsjednički izbori na kojima će Roosevelt biti ponovo izabran kako bi se historija vratila na svoj prirodni tok. Širi se glasina da je Lindbergh bio agent u službi Njemačke, ali ta glasina je učinila da nestane kada nije bio dovoljno podložan manipulacijama, prema riječima kolumniste.
Članak Ambrusa povezuje roman s trenutnom stvarnošću, ističući da moderne populističke strategije – poput iskorištavanja društvenih mreža – preoblikuju historiju i stvaraju zbunjujuće okruženje u kojem je teško razlikovati istinu od fikcije.
Na kraju članka se postavlja pitanje je li ovo namjerno zamagljivanje činjenica dio dubljih zavjera za ponovno ispisivanje historije.