Šta je Evropa spremna konkretno učiniti za Ukrajinu

Sjedinjene Američke Države su obustavile vojnu pomoć Ukrajini, nekoliko dana nakon što se američki predsjednik Donald Trump sukobio s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ovalnom uredu, potvrdio je dužnosnik Bijele kuće za Reuters.

“Predsjednik je jasno rekao da je fokusiran na mir. Trebamo i naše partnere da budu predani tom cilju. Pauziramo i preispitujemo našu pomoć kako bismo bili sigurni da pridonosi rješenju”, rekao je dužnosnik.

Koliko oružja je do sada poslano Ukrajini iz SAD-a?

Bidenova administracija je u izjavi od 20. januara saopštila da je pružila 65,9 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju punog obima.

To uključuje sljedeće:

• Sisteme protuzračne odbrane kao što su tri baterije raketa zemlja-zrak Patriot
• 12 naprednih raketnih sistema zemlja-zrak, kao i sisteme i municiju HAWK, te više od 3000 protuzračnih projektila Stinger
• SAD je Ukrajini poslao i više od 200 haubica od 155 mm s tri miliona odgovarajućih topničkih zrna, 72 haubice od 105 mm i milion zrna, te više od 700.000 minobacača
• Više od 40 HIMARS-a, raketnih bacača postavljenih na laka oklopna vozila, i pripadajuću municiju
• Više od 10.000 Javelina, protutenkovskih projektila
• Više od 500 miliona komada municije za malokalibarsko oružje
• 20 vojnih helikoptera Mi-17 sovjetske konstrukcije i nekoliko različitih modela dronova
• 31 Abram, što je najnapredniji američki teški tenk, i oko 45 sovjetskih tenkova T-72B
• 300 borbenih vozila Bradley
• 1.300 oklopnih transportera
• Više od 5.000 vojnih vozila Humvee
• 300 oklopnih vozila hitne pomoći
• Više od 100 patrolnih brodova, sa obalnim sistemima odbrane
• Claymore mine, satelitski komunikacijski sistemi, naočale za noćno gledanje i više od 100.000 kompleta prsluka.

Međutim, sada je sva naredna pomoć došla u pitanje.

“Ovo nije trajni prekid pomoći, to je pauza”, citirao je Fox News dužnosnika Trumpove administracije.

Bloomberg je izvijestio da je sva američka vojna oprema, koja trenutno nije u Ukrajini – obustavljena, uključujući oružje u tranzitu u avionima i brodovima, ili koje čeka u tranzitnim područjima u Poljskoj.

U svijetu se nižu reakcije na ovaj potez, a ovo su neke od njih.

Predsjednik Finske je predložio da se Ukrajini da “de facto” članstvo u NATO-u

U intervjuu za CNN-ovu Christiane Amanpour, koji je emitovan u ponedjeljak, finski predsjednik Alexander Stubb je rekao da bi njegov prijedlog mogao pružiti sigurnosnu “zaštitu” koju evropski čelnici traže od SAD-a kako bi podržali bilo kakav mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine.

“Trenutno se čini da je Ukrajini teško postati članica NATO-a u skorije vrijeme jer su Sjedinjene Američke Države i Njemačka prilično skeptične u vezi s tim”, rekao je Stubb.

“Dakle, zašto im umjesto toga ne damo de facto članstvo u NATO-u, što u osnovi znači da, kada pregovori završe i imamo mirovno rješenje, dio svega je reći da – ako Rusija ikada prekrši to rješenje ili prekrši taj prekid vatre, ponovno napadne Ukrajinu, Ukrajina automatski postaje članica NATO-a. Mislim da je to dovoljno.

Stubbov intervju emitovan je prije nego što je objavljena vijest da je Trumpova administracija obustavila vojnu pomoć Kijevu.

Ukrajina bi mogla izdržati samo dva do četiri mjeseca bez američke pomoći

Bez američke vojne pomoći ukrajinske snage mogle bi izdržati samo dva do četiri mjeseca prije nego što Rusija probije njihove linije, rekao je vojni stručnjak za Al Jazeeru.

“Pauziranje isporuke američke pomoći smanjuje otprilike polovinu ukrajinske nabavke oružja, municije i zaliha. Ukrajina se jedva držala s Rusima koji su udarali po njihovim linijama fronta i ostvarivali stalne, iako skupe dobitke,” rekao je Mark Cancian, bivši pukovnik američkih marinaca, koji je viši savjetnik pri Centru za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu.

“Bez američke vojne pomoći ukrajinske snage postupno će gubiti borbenu sposobnost. Pretpostavljam da Ukrajinci mogu izdržati dva do četiri mjeseca prije nego što njihove linije pokleknu i Rusi se probiju.”

Australski premijer Anthony Albanese rekao je da je “otvoren” za moguće slanje mirovnih trupa u Ukrajinu.

“Trenutno se vodi rasprava o potencijalnim mirovnim snagama i iz perspektive moje vlade, otvoreni smo za razmatranje svih budućih prijedloga”, rekao je Albanese novinarima u Sydneyu.

Čini se da Albaneseovi komentari sugerišu promjenu politike nakon što je vladin glasnogovornik u ponedjeljak rekao da se raspoređivanje trupa “trenutno ne razmatra”.

Koalicija voljnih

Koalicija voljnih odnosi se na privremeno međunarodno partnerstvo stvoreno za rješavanje određenog pitanja ili postizanje određenog vojnog ili političkog cilja.

Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da će se “koalicija voljnih” okupiti kako bi izradila mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini i predstavila ga predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trumpu.

Nasuprot tome, Zelenski je u nedjelju dobio garancije podrške od svojih evropskih saveznika na sigurnosnom samitu u Londonu, koji je organizovao Starmer, a ukrajinskog čelnika je pozdravio zagrljajem.

Napetosti u Ovalnom uredu uslijedile su nakon rata riječima između Trumpa i Zelenskog, koji je skratio posjetu SAD-u i odmah se okrenuo Evropi.

Nakon sigurnosnog samita Starmer je rekao da su se sudionici složili o nekim tačkama.

Evropski čelnici voljni su udružiti snage i osmisliti mirovni plan za Ukrajinu, koji će predstaviti SAD-u. “Ovo nije trenutak za više razgovora. Vrijeme je za djelovanje, iskoračenje i vodstvo, te za ujedinjenje oko novog plana za pravedan i trajan mir”, rekao je čelnik Ujedinjenog Kraljevstva.

Svaki trajni mirovni napor mora podržavati suverenitet Ukrajine, a Ukrajina mora biti za pregovaračkim stolom.

Nastavak vojne pomoći

Starmer i drugi evropski čelnici obećali su nastavak dotoka vojne pomoći Ukrajini.

Ako se postigne mirovni sporazum, ukrajinske odbrambene sposobnosti bit će ojačane. “U slučaju mirovnog sporazuma nastavit ćemo jačati vlastite odbrambene sposobnosti Ukrajine kako bismo odvratili sve buduće invazije”, rekao je britanski premijer.

Starmer je u nedjelju najavio i novi ugovor s Ukrajinom, vrijedan 1,6 milijardi funti, koji će Kijevu omogućiti da potroši iznos za finansiranje izvoza na 5.000 projektila protuzračne odbrane.

Čini se da koalicija koju je najavio Starmer kao svoj prvi zadatak ima formiranje plana za okončanje rata u Ukrajini, koji nudi sigurnosne garancije Kijevu, ali je prihvatljiva i Trumpu – koji je jasno dao do znanja da SAD ili NATO neće ponuditi nikakav sigurnosni kišobran.

Nije jasno je li Starmer mislio i na to da će koalicija preuzeti odgovornost za provedbu budućih sigurnosnih garancija.

Evropa i dalje treba Trumpa, iako su stali na stranu Zelenskog

Iako su stali na stranu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nakon njegovog sukoba s Donaldom Trumpom u Ovalnom uredu, stav evropskih vođa prema ratu u Ukrajini i sigurnosti kontinenta i dalje u velikoj mjeri ovisi o američkom predsjedniku, javlja Hina.

Uprkos simpatijama prema Zelenskom i bijesu zbog načina na koji je Trump postupao prema njemu, evropske vođe ne vide način da ostvare mir u Ukrajini ili da Evropu zaštite od Rusije bez američke podrške.

Taj stav odražava grubu realnost za Evropljane da je američka tvrda moć znatno veća od svega što oni mogu ponuditi, čak i kada ubrzano nastoje povećati izdvajanja za odbranu i obećavaju da će preuzeti više odgovornosti za vlastitu sigurnost.

Ista strategija

Mogu li se Evropljani i dalje uzdati u tu moć, kao što su to činili decenijama, egzistencijalno je pitanje ne samo za Ukrajinu, već i za sigurnost kontinenta i NATO saveza.

Čak i nakon Trumpovog javnog prijekora ukrajinskog predsjednika, evropske vođe se drže iste strategije koju provode otkako je američki predsjednik počeo svoj drugi mandat.

Isto vrijedi za Ukrajinu i širu evropsku sigurnost: zadržati američki angažman te istovremeno jačati evropske napore u vezi s odbranom.

“Smatramo li Volodimira Zelenskog važnim borcem otpora, herojem? Odgovor je ‘da’. Bismo li trebali suditi ili moralizirati? Onda je odgovor ‘ne'”, kazao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot za RTL Radio u ponedjeljak.

Evropska strategija je bila vidljiva na nedjeljnom sastanku vođa u Londonu, a vjerovatno će se ponovno pojaviti na samitu Evropske unije o Ukrajini u četvrtak u Briselu.

Vođe, uključujući čelnika NATO-a Marka Ruttea, pozvale su Zelenskog da pronađe načine za obnovu veza s Trumpom.

A britanski premijer Keir Starmer, koji je Evropu proglasio spremnom da uradi većinu posla vezanog za sigurnosne garancije za Ukrajinu nakon mirovnog sporazuma, ipak je naglasio da će im biti potrebna “snažna američka podrška”, koju Trump zasad nije obećao.

Strateške sumnje

Neki sumnjaju u vjerovatnost uspjeha takve strategije s obzirom na ponašanje Trumpa prema Zelenskom i njegove brze poteze usmjerene prema poboljšavanju američkih odnosa s Rusijom.

“Čini mi se da oni još nisu u potpunosti prihvatili da Trump jednostavno ne želi igrati ulogu koju su mu Evropljani namijenili”, kazala je Jana Puglierin, čelnica berlinske podružnice savjetodavnog tijela Evropskog vijeća za međunarodne odnose.

“Nikakva ‘snažna američka podrška’ se neće materijalizirati”, napisala je na društvenoj mreži X, komentarišući Starmerove izjave.

Međutim, evropski dužnosnici smatraju da im nema druge nego nastaviti pokušavati, iako su neki od njih privatno bijesni zbog načina na koji se Trump odnosio prema Zelenskom.

Jedan viši dužnosnik je nakon svađe kazao: “Donald Trump mora odlučiti želi li sebe zvati vođom slobodnog svijeta ili vođom iznuđivačke bande. Ovaj drugi ne zanima Evropu”.

SAD osigurao najviše vojne pomoći za Kijev

Prema podacima NATO-a, SAD je osigurao više od 20 milijardi eura sigurnosne pomoći za Ukrajinu u 2024. godini, što je više od 40 posto ukupne pomoći koju je Kijev primio.

Američka podrška za Ukrajinu ne sastoji se samo od municije i naoružanja, nego i od mnogih drugih stvari, od topničkih granata do sistema protuzračne odbrane.

Amerikanci, također, pružaju obavještajne podatke, obuku i drugu pomoć koju bi Evropljani teško mogli nadomjestiti.

Dugoročno, evropske vođe govore da će vojnicima koje bi poslali u Ukrajinu radi osiguravanja mirovnog sporazuma trebati podrška njihovog saveznika SAD-a, iako je Washington jasno rekao da neće raspoređivati vojnike unutar zemlje.

To bi značilo da američke snage budu spremne intervenisati kako bi zaštitile svoje evropske kolege u slučaju napada iz Rusije.

Evropska ovisnost o SAD-u

Evropska ovisnost o SAD-u je još veća kada je riječ o njenoj vlastitoj odbrani unutar NATO saveza.

Deseci hiljada američkih vojnika su raspoređeni u bazama širom kontinenta, a SAD pruža niz vojnih sposobnosti s kojima se Evropa trenutno ne može mjeriti, od nadopune goriva tokom leta do ogromnog nuklearnog odbrambenog kišobrana.

Evropljani se zasad moraju zadovoljiti izjavama Trumpove administracije da je predana NATO savezu. No, također govore da se NATO mora bitno promijeniti i da Evropljani moraju imati znatno veću ulogu.

“Znamo da očekuju od nas da preuzmemo veću odgovornost za evropsku sigurnost i moramo biti spremni za to”, kazao je viši evropski dužnosnik.