Izraelski mediji: Nismo se pridržavali sporazuma, a američka podrška Netanyahuu je pogrešan korak
Izraelski mediji izvještavaju o sve većoj napetosti unutar Izraela zbog načina na koji se vlada Benjamina Netanyahua odnosi prema sporazumu o prekidu vatre u Gazi.

Izraelski mediji izvještavaju o sve većoj napetosti unutar Izraela zbog načina na koji se vlada Benjamina Netanyahua odnosi prema sporazumu o prekidu vatre u Gazi. Ističu da se Tel Aviv nije pridržavao uvjeta sporazuma, dok su analitičari američku podršku izraelskom premijeru opisali kao „pogrešan potez“ koji dodatno komplicira situaciju.
Izraelski Kanal 12 izvijestio je da je rok za prekid vatre istekao u ponoć sa subote na nedjelju, ali da Izrael nije dopustio ulazak humanitarne pomoći u Gazu, niti je nastavio pregovore o drugoj fazi sporazuma, što ukazuje na zastoj u provedbi dogovorenih uvjeta.
Nastavite čitati
list of 4 itemsPalestinci mnoge namirnice plaćaju trostruko više nego ranije
Izraelski list: Kako je paraglajder postao tajno oružje Hamasa
Rat je najbolji biznis: Trumpove prijetnje i nova evropska sigurnost
U istom kontekstu, Yaron Avraham, dopisnik Kanala 12 za politička pitanja, ističe da Izrael i dalje polaže nade u postizanje jednog ili dva dogovora o oslobađanju živih talaca, uprkos tome što Hamas odbija pregovarati o tome odvojeno od razgovora o okončanju rata.
Moriah Asraf Wolberg, dopisnica izraelskog Kanala 13, objašnjava da Izrael nastoji produžiti operaciju u fazama koje mogu trajati od sedam dana do mjesec, dok Hamas insistira na tome da je bilo koji napredak uvjetovan raspravom o okončanju rata, što Netanyahu u potpunosti odbacuje.
Barak Ravid, politički analitičar portala Walla i mreže CNN, potvrdio je da se Izrael nije pridržavao potpisanog sporazuma u praksi jer su pregovori o drugoj fazi trebali započeti 16. dana primirja, što nije učinjeno ni nakon više od 40 dana.
Novi uvjeti
Ravid smatra da Tel Aviv pokušava nametnuti nove uvjete, iako je prethodno potpisao sporazum, pod izgovorom da taj sporazum više nije dobar. Također, nisu očekivali da Hamas neće pristati na te nove uvjete.
Komentirajući američki stav, Ronen Bergman, vojni analitičar izraelskog lista Yedioth Ahronoth, rekao je da su Sjedinjene Američke Države usvojile nedovoljno promišljen pristup kada su Netanyahuu omogućile slobodu djelovanja bez pritiska, zbog čega je Hamas optužio Washington i Tel Aviv za ometanje provedbe sporazuma, upozoravajući da Izrael snosi odgovornost za sve posljedice koje bi mogle nastati u vezi sa sudbinom talaca.
U istom kontekstu, bivši izraelski premijer Ehud Barak smatra da je Netanyahu američkim dužnosnicima predstavio samo dva izbora – oslobađanje talaca ili nastavak borbi, ocijenivši da je takav izbor obmanjujući i da izlaže taoce stvarnoj opasnosti.
Nimrod Sheffer, bivši šef Odjela za planiranje u izraelskoj vojsci, smatra da ostanak ove vlade na vlasti znači nastavak talačke krize, stoga poziva na njeno uklanjanje s političke scene kako bi se kriza okončala.
Sve veća neslaganja
Izraelski izvještaji spominju sve veće neslaganje između sigurnosnog establišmenta i Netanyahua. Kanal 13 citirao je Ronena Bara, šefa Shin Beta, koji je rekao da Izrael može nastaviti borbe nakon završetka rata ako to želi, na što je Netanyahu bijesno reagirao, optužujući sigurnosne čelnike za obmanjivanje javnog mnijenja.
Itzik Horn, otac dvoje izraelskih zarobljenika, od kojih je jedan oslobođen, kritizirao je vladine politike, istaknuvši da je bivši ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir odlučio kazniti palestinske zatvorenike uskraćivanjem hrane, pitajući se kako će to utjecati na otete zarobljenike koji se nalaze u Gazi.
Bivši izraelski ambasador u Italiji Dror Eydar otvoreno je pozvao na nastavak rata, bez obzira na sudbinu talaca, dok je Yehuda Cohen, otac jednog od izraelskih zarobljenika u Gazi, izrazio strah da će vojna eskalacija dovesti do ubijanja otetih, umjesto njihovog spašavanja.
U svjetlu ovih različitih stavova, Barak Seri, bivši savjetnik ministra odbrane, kritizirao je tvrdnje o vojnom pritisku na Hamas, smatrajući da je većina otetih puštena na temelju dogovora, a ne kao rezultat vojnih operacija, što ukazuje na to da vladine priče o utjecaju vojnog pritiska nisu dovoljno uvjerljive.