Bloomberg: Putin pristaje da pomogne Trumpu u nuklearnim pregovorima s Iranom

Rusija je pristala da pomogne administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa u komunikaciji s Iranom o nuklearnom programu te zemlje i njenoj podršci regionalnim “antiameričkim predstavnicima”, prenosi Bloomberg, pozivajući se na dobro upućene izvore.

Kako navodi američka agencija, Trump je to interesiranje prenio direktno predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru u februaru, a najviši zvaničnici njegove administracije razgovarali su o tome sa svojim ruskim kolegama na razgovorima u Saudijskoj Arabiji nekoliko dana kasnije, rekli su ljudi upoznati s tim pitanjem u Moskvi, odbijajući da budu identificirani zbog osjetljivosti pitanja, prenosi Tanjug.

Zvaničnici Bijele kuće nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar, a ni Rusija ni Iran nisu javno potvrdili ili odbili zahtjev.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u odgovoru na pitanja Bloomberga kako “Rusija vjeruje da SAD i Iran trebaju riješiti sve probleme pregovorima i da je Moskva spremna učiniti sve što je u njenoj moći da to postigne”.

Glasnogovornik Iranskog ministarstva vanjskih poslova Ismail Bagei, upitan je li Rusija ponudila da posreduje između Teherana i Washingtona, rekao je da je “prirodno” da zemlje ponude svoju pomoć.

“S obzirom na značaj ovih pitanja, moguće je da će mnoge strane pokazati dobru volju i spremnost da pomognu u raznim problemima”, rekao je Bagei na konferenciji za novinare.

Odnosi sa Putinom

Otkako je preuzeo dužnost prije gotovo šest sedmica, Trump je pokušao obnoviti odnose s ruskim predsjednikom, koje su Sjedinjene Američke Države prekinule nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu 2022.

Dok Trump nastoji direktno posredovati u okončanju tog rata, obje strane su signalizirale da su otvorene za saradnju po pitanju drugih geopolitičkih interesa, među kojima su trgovinski putevi i resursi na Arktiku.

Najviši američki i ruski zvaničnici, uključujući državnog sekretara SAD-a Marca Rubija i ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova, razgovarali su tokom sastanka 18. februara u Rijadu o interesu Washingtona da Moskva pomogne u vezi s iranskim pitanjima, prema riječima ljudi upoznatih sa situacijom.

Lavrov je kasnije podijelio detalje o sastanku sa svojim iranskim kolegom Abbasom Aragchijem kada su se sastali u Teheranu, rekao je Aragchi na konferenciji za novinare poslije sastanka.

Trump je poslao mješovite signale o Iranu otkako se vratio u Bijelu kuću, napominjući kako ima za cilj da se vrati politici “maksimalnog pritiska” iz svog prvog mandata, kao što je ponovno uvođenje sankcija i gađanje sigurnosnih snaga, uključujući ubistvo visokog generala u Korpusu garde islamske revolucije (IRGC). Međutim, on je također rekao da želi “odmah” početi raditi na “verificiranom nuklearnom mirovnom sporazumu sa Iranom”.

Rusija i Iran koji su pod sankcijama SAD-a, produbili su saradnju u oblasti trgovine i energetike, kao i sigurnosti, a Rusija, između ostalog, koristi veliki broj iranskih dronova u svom ratu protiv Ukrajine.

Protivljenju angažmanu s Washingtonom

Ali, nejasno je koliko će Teheran biti prijemčiv za bilo kakav američki prijedlog dostavljen preko Rusije. Mnogi tvrdolinijaši, koji dominiraju moćnim iranskim institucijama kao što su IRGC i pravosuđe, javno su se protivili angažmanu sa Washingtonom.

Prošlog mjeseca, vrhovni vođa ajatolah Ali Khamnei rekao je da se Trumpu “ne može vjerovati”, pošto se, kako je naveo, tokom svog prvog mandata aktuelni predsjednik povukao iz nuklearnog sporazuma iz ere svog prethodnika Baracka Obame. Hamnei je poručio i da “Iran neće biti maltretiran u pregovorima”.

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian, reformista koji podržava oživljavanje nuklearnog sporazuma, rekao je prošle sedmice da će ostaviti po strani svoje lično uvjerenje o potrebi angažiranja sa SAD-om i podržati Khamneijevo protivljenje pregovorima dok Washington nastavlja da sankcionira iransku ekonomiju.

Uprkos zvaničnom stavu, “i Sjedinjene Američke Države i Iran pokušavaju da pronađu produktivne kanale komunikacije, koji bi označili početak dijaloga”, rekao je Nikolaj Kožanov, vanredni profesor u Centru za zaljevske studije Katarskog univerziteta.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je u ponedjeljak da bi SAD i Iran trebali početi pregovore i da vodi razgovore na visokom nivou sa Bijelom kućom o tom pitanju.

To je uslijedilo nakon prošlosedmičnog upozorenja da su zalihe fisijskog materijala Teherana porasle za više od 50 posto od Trumpovih izbora.

Iranski zvaničnici su također pod intenzivnim pritiskom da pruže ekonomsku pomoć stanovništvu iscrpljenom akutnom krizom troškova života, kojoj su doprinijele sankcije SAD-a i s administracijom Trumpa i predsjednika Joea Bidena, navodi Bloomberg.