Iran: Javad Zarif podnio ostavku

Mohammad Javad Zarif, strateški savjetnik za vanjsku politiku iranskog predsjednika i istaknuta osoba koja zagovara pregovore sa Zapadom, ponovno je podnio ostavku usred žestokog pritiska tvrdokornih protivnika.

Bivši ministar vanjskih poslova i lice reformističkih pregovora s globalnim silama, koji su doveli do iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. potvrdio je potez u internetskoj objavi rano u ponedjeljak, rekavši da odlazi nakon “najgore ere u njegovom 40-godišnjem razdoblju službe”.

Zarif je rekao da ga je šef pravosuđa Gholamhossein Mohseni Ejei “savjetovao” da podnese ostavku i vrati se na posao univerzitetskog nastavnika “kako bi spriječio daljnji pritisak na vladu” u burnom razdoblju za zemlju.

Bio je mjesecima pod pritiskom tvrdokornih frakcija da podnese ostavku, na temelju zakona iz 2022, koji zabranjuje državljanima s dvojnim državljanstvom ili onima s dvojnim državljanstvom u prvom porodičnom koljenu da preuzmu političke dužnosti. Zarifovo dvoje djece su državljani Sjedinjenih Američkih Država.

Centrististički predsjednik Masoud Pezeshkian još nije javno reagirao na vijest, iako su državni mediji izvijestili da je njegov ured primio ostavku.

Mohseni Ejei sastao se u ponedjeljak s visokim pravosudnim zvaničnicima, ali nije komentirao Zarifovu ostavku. U videu sastanka, koji su objavili državni mediji, samo je pozvao pravosuđe da pomogne vladi u upravljanju tržištem valuta.

Zarifova ostavka uslijedila je nekoliko sati nakon što su još jednu istaknutu osobu u centrističkom taboru Abdolnasera Hemmatija s mjesta ministra ekonomije opozvali tvrdokorni i konzervativni zastupnici koji su dominirali Iranskim parlamentom posljednjih pet godina nakon izbora s niskim odzivom.

Protivnici su opisali bivšeg šefa centralne banke i propalog predsjedničkog kandidata kao “opasnog” zbog utjecaja na iransku ekonomiju i optužili ga da je namjerno oslabio nacionalnu valutu kako bi privukao kratkoročnu likvidnost da bi pokrio ogromne budžetske deficite.

S proslavom Nove godine Nowruz, koja dolazi za otprilike dvije sedmice, donoseći povećanu aktivnost na tržištu i kupovinu, inflacija iznosi približno 35 posto, a iranski rial slobodno pada.

Oprezni zbog novih nemira za koje krive strane “neprijatelje”, posebno SAD i Izrael, iranski zvaničnici izrazili su zabrinutost zbog mogućnosti novih društvenih nemira koji bi mogli potkopati establišment.

Nema pregovora sa SAD-om

U još jednom značajnom komentaru u nedjelju, predsjednik je ukazao na okvir unutar kojeg on i Iranska vlada djeluju.

“Osobno sam smatrao da bi bilo bolje razgovarati. Ali je vrhovni poglavar rekao da mi ne pregovaramo s Amerikom. Dakle, također sam najavio da nećemo pregovarati s Amerikom, to je kraj”, rekao je Pezeshkian zastupnicima na sjednici parlamenta, koju je prenosila televizija.

Centristički predsjednik izabran je u drugom krugu izbora početkom jula, koji je izbjegla polovica iranskih birača s pravom glasa. Zarif je bio njegov izbor, pozivajući Irance da glasaju za bolje uvjete.

Pezeshkian je uspio poraziti ultrakonzervativnog kandidata Saeeda Jalilija tek nakon što je svoju kampanju izgradio oko obećanja da će raditi na okončanju oštrih sankcija SAD-a i Evropske unije koje godinama teško pogađaju iransku ekonomiju.

Ali nakon što je američki predsjednik Donald Trump – koji je jednostrano odustao od iranskog nuklearnog sporazuma 2018. – naglasio svoju politiku “maksimalnog pritiska” protiv Irana nakon ponovnog izbora 2024, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei ustvrdio je da neće biti pregovora s Washingtonom.

Ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, dugogodišnji Zarifov saveznik i još jedna ključna osoba iza nuklearnog sporazuma, upozoravao je na sveopći rat ako SAD i Izrael ispune svoje prijetnje da će bombardirati iranska nuklearna i energetska postrojenja.

Abdolrahim Mousavi, vrhovni komandant iranske vojske, izjavio je u ponedjeljak za državnu televiziju da oružane snage te zemlje ne žele rat, ali “svakako će snažno braniti Iran ako rat počne”.

Iranska vojska i elitne snage Islamske revolucionarne garde (IRGC) mjesecima održavaju velike vojne vježbe, prikazujući, između ostalog, sisteme zračne odbrane, balističke projektile, samoubilačke dronove i protupodmorničke projektile.

Šta ovo govori svijetu?

Svrgavanje dviju istaknutih reformistički orijentiranih osoba u Iranskoj vladi vjerojatno će signalizirati Zapadu da će Teheran samo očvrsnuti svoje stajalište nakon što pretrpi dodatni vanjski pritisak.

Glasnogovornik Iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei rekao je novinarima tokom konferencije u ponedjeljak da će međunarodni dionici “sigurno imati vlastita stajališta” o tom pitanju, ali nije htio spekulirati.

Ovosedmični razvoji događaja povećavaju uloge za sljedećih nekoliko mjeseci, budući da glavna klauzula o zatvaranju iranskog nuklearnog sporazuma treba biti u oktobru.

E3, tri evropske sile koje su još dio nuklearnog sporazuma, imat će samo do oktobra da aktiviraju “snapback” mehanizam, koji bi teoretski mogao vratiti sve sankcije Ujedinjenih naroda Iranu.

Iran je održao dvije runde “konsultacija” s evropskim silama kako bi postigao bolji dogovor, a treća je na dnevnom redu već mjesecima.

No, čak i dok se iranski nuklearni program nastavlja značajno širiti, Kina i Rusija ostale su protiv političke eskalacije, tvrdeći da je SAD odgovoran za napuštanje sporazuma bez nuđenja bilo kakve alternative. Teheran tvrdi da je njegov nuklearni program miroljubiv.

Baghaei, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova, potvrdio je da su Rusija i SAD razgovarali o iranskom nuklearnom programu tokom svojih posljednjih kontakata. Ti su razgovori prethodili prošlosedmičnoj posjeti ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Teheranu i susretu s predsjednikom.

“Ono što je važno je to da, što god se dogodi u vezi s iranskim nuklearnim pitanjem, to se sigurno neće dogoditi bez komentara ili odobrenja Irana”, rekao je na konferenciji za novinare u Teheranu.