Ignatius: Rade li obavještajni analitičari u SAD-u još uvijek svoj posao

Zvaničnici obavještajnih službi SAD-a nisu govorili istinu u svojim iskazima pred Kongresom u utorak i srijedu, piše Washington Post.

Obavještajni analitičari hvale se svojom profesionalnošću i nepristrasnošću bilo kojoj stranci (REUTERS/Jason Reed)

Rade li analitičari obavještajnih informacija u SAD-u još uvijek svoj posao u skladu s interesima zemlje – pitanje je koje je iznio istaknuti novinar David Ignatius u svom članku u novinama The Washington Post, rekavši da je upravo dobio odgovor na to.

Spomenuo je da zvaničnici obavještajnih službi SAD-a nisu govorili istinu u svojim iskazima pred Kongresom u utorak i srijedu.

Međutim, čini se da analitičari obavještajnih informacija i izvještaja, koji rade u izuzetno teškim uvjetima, i dalje obavljaju svoju dužnost iako raegiraju na ono što ide u korist predsjednika Donalda Trumpa.

U današnjem umreženom svijetu, uloga obavještajnih analitičara postaje sve važnija u zaštiti nacionalne sigurnosti, zaštiti javne sigurnosti i donošenju strateških odluka.

Ogromne količine informacija

Ovi profesionalni analitičari imaju zadatak da prikupljaju, analiziraju i tumače ogromne količine informacija kako bi vladinim agencijama, organima za provođenje zakona, vojnim institucijama i poslodavcima u privatnom sektoru pružili informacije za njih relevantne i imaju praktičnu vrijednost.

Među onima koji su dali iskaze pred Kongresom u utorak i srijedu bili su direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) John Ratcliffe i direktorica Nacionalne obavještajne službe (DNI) Tulsi Gabbard, koji su Kongresu predstavili godišnju „procjenu prijetnji“ prema viđenju obavještajnih službi.

Prema riječima Ignatiusa, i Ratcliffe i Gabbard su umanjili opasnost koju predstavljaju razgovori između visokih zvaničnika – vođeni u aplikaciji za šifrirane poruke Signal u vezi s planiranim vojnim operacijama u Jemenu – po nacionalnu sigurnost SAD-a.

Gabbard je u utorak rekla pred Senatom da „nije podijeljena nikakva povjerljiva informacija“ među članovima grupe, u koju je greškom ubačen Jeffrey Goldberg, novinar časopisa The Atlantic.

U Ignatiusovom članku navedeno je da je Gabbard, pritisnuta pitanjima članova Zastupničkog doma u srijedu u vezi s osjetljivim informacijama o planiranim napadima na ciljeve Husa – rekla da se ne sjeća tih razgovora do u detalje.

I Ratcliffe je rekao senatorima u utorak da se ne sjeća detalja razgovora. Također je rekao: „Nisam učestvovao u bilo kakvim grupnim razgovorima u aplikaciji Signal o bilo kakvim povjerljivim informacijama.“

Autor članka je iznio tvrdnju da su izjave Ratcliffea i Gabbard bile u skladu s pokušajima američke administracije da odbaci kritike upućene članovima chat-grupe pod nazivom „Mala Husi-grupa“.

Međutim, najtačnija slika dolazi iz dokumenta o procjeni prijetnji od 30 stranica koji je Gabbard podijelila s Kongresom, a koji naglašava način na koji je Trumpova administracija predstavila obavještajne informacije i preoblikovala ih u skladu sa svojim prioritetima.

Drugačiji redoslijed prioriteta

Autor članka je rekao da je ovogodišnja procjena prijetnji pokazala drugačiji redoslijed prioriteta u odnosu na prošlu godinu jer je sada fokus na bandama koje se bave trgovinom drogom te je po prvi put pažnja usmjerena na ostrvo Grenland (koje Trump želi pripojiti SAD-u), pored rasprave o ratu u Ukrajini u skladu s Trumpovom strategijom pregovaranja.

Obavještajni analitičari se ponose svojom profesionalnošću i nepristrasnošću prema bilo kojoj stranci, Republikanskoj ili Demokratskoj, i ne postoji ništa što upućuje na to da su bili pod pritiscima da promijene bilo koji konkretni dokaz, rekao je Ignatius.

U članku je navedeno da se veliki dio osnovne analize prijetnji koje predstavljaju Rusija, Kina i Iran te još neke druge teme podudara s prošlogodišnjom procjenom, pri čemu su neki odlomci doslovno ponovljeni. Ali, poređenje procjena prijetnji za 2024. i 2025. godinu pokazuje da se prioriteti mogu promijeniti, na bolje ili gore, ovisno o tome ko je na vlasti.

Upadljivo

Najupadljivija promjena, po mišljenju autora, je prioritet koji je u novoj procjeni prijetnji dat „stranim državljanima angažovanim u trgovini drogom“, što je pitanje koje je bilo na vrhu prioriteta Trumpove predizborne kampanje.

U vrijeme kada Trumpova administracija razmatra poduzimanje vojnih mjera protiv meksičkih narko kartela, ovogodišnja analiza prijetnji donosi najnoviji uvid u njihove poluvojne sposobnosti, uključujući miniranje terena, minobacače i ručne bombe.

Ignatius smatra da novi fokus na Grenland nameće pitanja o tome kako analitičari sastavljaju svoje izvještaje, napominjući da pristupanje temi rata između Rusije i Ukrajine potvrđuje opravdanost Trumpovih napora da pregovorima okonča rat između te dvije zemlje.

Izvor: Agencije

Reklama