Evropski čelnici slažu se oko jačanja Ukrajine, ali ne i oko slanja mirovnih snaga

Evropski čelnici ponovo su potvrdili svoju dugoročnu podršku Ukrajini na samitu u Parizu, ali čini se da su malo napredovali u pogledu uloge koju bi mogli imati u pružanju sigurnosnih garancija ako se postigne mirovni sporazum s Moskvom, prenosi Hina.

Britanski premijer Keir Starmer rekao je da su se čelnici složili oko potrebe za većom podrškom Ukrajini kako bi se osiguralo da bude u najjačoj mogućoj poziciji za bilo koji mirovni proces, ne navodeći detalje. Također je rekao da bi želio vidjeti da se mirovni sporazum razvija “danima i sedmicama, a ne mjesecima”, prenosi Reuters.

Evropski napori da se stvore sigurnosni uvjeti za Ukrajinu pomiču se od slanja vojnika prema nekim drugm rješenjima jer se suočavaju s političkim i logističkim ograničenjima te izgledima da se Rusija i SAD suprotstave njihovim planovima.

Uprkos tome, sudomaćin francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da su se brojne zemlje složile nastaviti s francusko-britanskom idejom o, kako je on rekao, “snagama za podršku” koje bi bile raspoređene u slučaju mirovnog sporazuma kako bi odvratile buduću rusku agresiju.

“Danas nismo bili jednoglasni, kao što svi znamo, i ne trebamo biti”, rekao je Macron na konferenciji za novinare.

Vojne delegacije će sljedećih dana otputovati u Ukrajinu na razgovore o tome kako bi dugoročno izgledali obrisi jake ukrajinske vojske, dodao je.

Ublažavanje sankcija strateška greška

Na samitu je zaključeno da bi prerano ublažavanje sankcija Rusiji bila strateška greška, iako je to uvjet koji je Moskva postavila kako bi sporazum o prekidu vatre na Crnom moru stupio na snagu.

“Bilo je apsolutno jasno da Rusija to pokušava odgoditi i igra igrice”, rekao je Starmer nakon sastanka, stojeći uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Zelenski, koji je ranije ovog mjeseca pristao nastaviti pregovore o prekidu vatre kako bi osigurao nastavak američke pomoći i razmjene obavještajnih podataka koje je Trump nakratko obustavio, rekao je da su potrebne oštrije sankcije Rusiji.

Ističući različita stajališta među ukrajinskim partnerima, italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani ponovio je kasno u srijedu da se njegova zemlja protivi svakoj takvoj sili.

“Mi ne šaljemo vojnike u misiju osim ako nisu dio Ujedinjenih naroda, to je jedini uvjet za nas da rasporedimo vojno osoblje u Ukrajini”, rekao je Tajani.

Poljska je prethodno rekla da neće kročiti u Ukrajinu, a češki premijer Petr Fiala rekao u četvrtak da je prerano razgovarati o slanju evropskih snaga u Ukrajinu prije nego što budu poznati uvjeti bilo kakvog prekida vatre.