Dogovor Rusije i Ukrajine o Crnom moru: Šta je to, hoće li uspjeti

Sjedinjene Američke Države pristale su pomoći Rusiji u povećanju izvoza poljoprivrednih proizvoda i gnojiva na svjetsko tržište u zamjenu za sporazum o pomorskoj sigurnosti u Crnom moru.

Bijela kuća, Kremlj i Kijev objavili su dogovor u utorak nakon što su se timovi iz SAD-a i Rusije sastali u Saudijskoj Arabiji kako bi kreirali put prema miru u Ukrajini.

Ovi su pregovori rezultat nastojanja administracije Donalda Trumpa da okonča rat u Ukrajini, koji traje od 2022. godine. Predsjednik Trump promijenio je američku politiku prema Ukrajini proaktivnim angažmanom s Moskvom i prihvatanjem nekih od njenih najvećih zahtjeva, uključujući odbacivanje mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u.

O čemu je crnomorski dogovor?

U saopćenju koje je Bijela kuća objavila u utorak navodi se kako su se Ukrajina i Rusija složile zaustaviti upotrebu sile i vojne upotrebe komercijalnih brodova u Crnom moru. Kremlj je izdao saopćenje, dodajući kako će SAD i Rusija organizirati “odgovarajuće mjere kontrole takvih plovila”, ne navodeći koje bi to mjere bile.

Zauzvrat, SAD će “pomoći vratiti Rusiji pristup svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, smanjiti troškove pomorskog osiguranja i poboljšati pristup lukama i sistemima plaćanja za takve transakcije”, navodi se u saopćenju Bijele kuće.

No, izjava Kremlja bila je konkretnija u pogledu zahtjeva Rusije: Dodato je kako će pauza u borbama na Crnom moru stupiti na snagu tek nakon što se ukinu sankcije s ruske poljoprivredne banke Rosseljhozbank, zajedno s drugim finansijskim organizacijama koje rade s međunarodnom trgovinom hrane, uključujući onu ribljih proizvoda i gnojiva.

U saopćenju Kremlja dodaje se kako te organizacije moraju biti povezane sa sistemom SWIFT te da se moraju ukinuti sve sankcije i ograničenja na hranu, gnojiva, brodove i poljoprivredne mašine. SWIFT, što je skraćenica od Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication, međunarodna je finansijska arterija koja omogućava bolji prenos sredstava preko granica. Mjesec dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, sedam ruskih banaka uklonjeno je iz SWIFT-a. Rosseljhozbank je uklonjena nekoliko mjeseci kasnije, u junu 2022.

Od početka rata SAD i saveznici uveli su najmanje 21.692 sankcije ruskim pojedincima, medijskim organizacijama ili institucijama u sektoru vojske, energetike, avijacije, brodogradnje i telekomunikacija.

U izjavama se navodi kako SAD i Rusija “pozdravljaju pozitivne usluge trećih država s ciljem podrške provedbi energetskih i pomorskih sporazuma”. Iako se u izjavama ne spominju određene države, Turska je ranije posredovala u crnomorskom dogovoru o žitu, a Indija je pomogla uvjeriti Rusiju da ga se drži.

Šta još navode iz Bijele kuće i Kremlja?

Bijela kuća i Kremlj su objavili kako će Washington i Moskva “razviti mjere” za provedbu ranijeg sporazuma Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, napravljenog tokom telefonskog razgovora 18. marta o zaustavljanju napada na rusku i ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Ovaj sporazum prihvatio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ali kao i ranije, detalji ostaju nejasni.

Najnovije izjave iz SAD-a i Rusije ne preciziraju “mjere” koje bi dovele do zaustavljanja napada na energetsku infrastrukturu. Od ovog sporazuma, Rusija i Ukrajina se međusobno optužuju za napade na takve strukture.

U saopćenju Kremlja dodaje se kako postoji mogućnost “produženja i povlačenja iz sporazuma [zabrane udara na energetiku] u slučaju nepoštivanja jedne od strana”.

Kakvi su bili razgovori u Rijadu?

Od 23. do 25. marta izaslanstvo iz SAD-a odvojeno se sastalo s ruskim i ukrajinskim timovima u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu.

Rusko izaslanstvo predvodio je diplomata Grigorij Karašin koji je prethodno bio zamjenik ministra vanjskih poslova i ambasador u Velikoj Britaniji. Uz Karašina, u ruskom timu bio je i Sergej Beseda, veteran Ruske federalne sigurnosne službe (FSB). Ukrajinsko izaslanstvo predvodili su ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov i Pavlo Palisa, visoki vojni savjetnik Zelenskog.

Novinska agencija Reuters, pozivajući se na izvor upućen u planiranje pregovora u Rijadu, objavila je kako su američki tim činili viši direktori Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Andrew Peek i direktor osoblja za planiranje politike Michael Anton.

Šta je prethodilo?

Ovaj je dogovor nastavak Inicijative za crnomorsko žito, dogovorene 2022. uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske.

Inicijativa je uključivala trogodišnji memorandum sporazuma koji je omogućio siguran izvoz 33 miliona tona ukrajinskog žita preko Crnog mora uprkos ratu. Zauzvrat, zvaničnici UN-a pristali su olakšati izvoz ruske hrane i gnojiva na strana tržišta.

Moskva se 2023. povukla iz ovog sporazuma, navodeći poteškoće i prepreke u izvozu vlastite hrane i gnojiva. Iako ruske firme za proizvodnju hrane i gnojiva nisu na meti zapadnih sankcija, Moskva smatra kako su restrikcije na logistiku, plaćanja i naknade za osiguranje spriječile otpremu.

Prije pregovora u Rijadu, Waltz je za CBS News 23. marta rekao da će nastavak pregovora o žitu biti glavni fokus pregovora. “Sada ćemo razgovarati o crnomorskom pomorskom prekidu vatre kako bi obje strane mogle transportirati žito, gorivo i ponovno početi trgovinu u Crnom moru”, istakao je.

Kako je Zelenski odgovorio?

U noćnom videoobraćanju objavljenom na njegovom X profilu u utorak, ukrajinski lider je rekao: “Ukrajina je spremna raditi što je brže moguće i uz apsolutnu transparentnost kako bi okončala rat.”

No, izrazio je nepovjerenje u Moskvu, rekavši: “Kremlj opet nešto laže: da navodno mir na Crnom moru ovisi o pitanju sankcija, te da je navodno datum početka mira u energetskom sektoru 18. marta”.

“Ako se obnovi vojna aktivnost u Crnom moru, ako se ruske manipulacije i prijetnje nastave — tada će biti potrebno poduzeti nove mjere, posebno protiv Moskve”, istakao je Zelenski.

Ukrajinski ministar odbrane Umerov kazao je kako su potrebni dalji razgovori kako bi se izgladili detalji sporazuma o Crnom moru.

“Ukrajinska strana naglašava kako će svako kretanje ruskih vojnih brodova izvan istočnog dijela Crnog mora predstavljati kršenje duha ovog sporazuma, smatrat će se kršenjem obaveze osiguranja sigurne plovidbe Crnim morem i prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Ukrajine”, napisao je Umerov na X-u u utorak te dodao kako će u takvom scenariju Ukrajina “imati puno pravo na samoodbranu”.

“Za efikasnu provedbu dogovora važno je održati dodatne tehničke konsultacije što je prije moguće kako bi se dogovorili svi detalji i tehnički aspekti provedbe, praćenja i kontrole dogovora”, napisao je Umerov.

Šta slijedi?

U budućim pregovorima SAD-a i Rusije učestvovat će UN i druge države, objavila je ruska agencija TASS, pozivajući se na Karašina.

“Razgovaralo se o svemu – bio je to intenzivan, izazovan dijalog, ali je bio vrlo koristan za nas i za Amerikance”, rekao je.

“Mi ćemo to nastaviti raditi, uključiti međunarodnu zajednicu, prije svega Ujedinjene narode i pojedine države”, rekao je Karasin, ne precizirajući o kojim državama je konkretno riječ. “Općenito, stiče se dojam konstruktivnog dijaloga koji je potreban i neophodan. Za to su zainteresirani i Amerikanci.”

Kako Evropa gleda na pregovore u Rijadu?

Očekuje se kako će britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarati u četvrtak o “koaliciji voljnih”, koju je britanski čelnik najavio 2. marta.

Ideja je da koalicija voljnih evropskih saveznika Ukrajine osmisli uvjete mira i predstavi ih SAD-u te potencijalno igra istaknutu ulogu u pružanju sigurnosnih garancija Ukrajini prema bilo kojem mirovnom sporazumu s Rusijom.

No, Evropu su držali podalje od nedavnih rasprava u Saudijskoj Arabiji, a koalicija nije spomenuta u saopćenjima Bijele kuće i Kremlja.

Trumpov izaslanik za Bliski Istok Steve Witkoff, koji je bio uključen u rusko-ukrajinske pregovore, opisao je Starmerovu ideju kao “kombinaciju stava i poze” u intervjuu s konzervativnim novinarom Tuckerom Carlsonom, koji je objavljen na internetu 22. marta.