Deseci hiljada ljudi na ulicama Turske, privedeno gotovo 1.500

Najveće demonstracije u Turskoj u više od desetljeća izbile su prošle sedmice nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula.

Protest zbog hapšenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua ispred zgrade gradske općine Istanbul 26. marta 2025. (Reuters/ Murad Sezer)

Gotovo 1.500 ljudi je privedeno, deseci hiljada su protestirali u utorak u glavnom gradu Turske nakon hapšenja glavnog političkog suparnika predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, javlja agencija AFP i ističe kako je među privedenima i njen fotoreporter.

Najveće demonstracije u Turskoj u više od desetljeća izbile su prošle sedmice nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua pod optužbama za korupciju, što pristalice opozicije vide kao kršenje vladavine prava.

Vlasti su uzvratile udarac represijom koja je uznemirila organizacije koje se zalažu za ljudska prava, a sud u Istanbulu u utorak je pritvorio sedam novinara koji su pratili proteste. Među njima je bio i fotoreporter AFP-a Yasin Akgul zbog čega je reagirala novinska agencija iz Francuske.

“Njegovo zatvaranje je neprihvatljivo. Zbog toga tražim od vas da intervenirate što je prije moguće kako bi osigurali brzo oslobađanje našeg novinara”, naveo je glavni izvršni direktor agencije Fabrice Fries u pismu Turskom predsjedništvu.

Sud je optužio Akgula (35) i ostale za “učešće u ilegalnim skupovima i marševima”, iako je Fries rekao da Akgul nije bio dio protesta, već ga je pratio kao novinar.

Grupa za slobodu medija Reporteri bez granica (RSF) osudila je hapšenja kao “skandalozna”, a njen predstavnik u Turskoj Erol Onderoglu rekao je kako to “odražava vrlo ozbiljnu situaciju u Turskoj”.

‘Nema ustupaka’

Do utorka je policija privela 1.418 ljudi zbog učešća u “ilegalnim demonstracijama”, napisao je ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Yerlikaya na X-u, upozoravajući da “neće biti ustupaka” za one koji “teroriziraju ulice”. Veliki broj ljudi prkosi zabrani protesta i izlazi na ulice svakodnevno od hapšenja Imamoglua 19. marta, a nemiri su se proširili Turskom i izazvali noćne sukobe sa snagama sigurnosti.

Suočen s najvećim protestima u Turskoj od pobune 2013. zbog preuređenja istanbulskog parka, Erdogan je ostao prkosan, osuđujući skupove kao “ulični teror”.

“Oni koji šire teror po ulicama i žele zapaliti ovu državu nemaju gdje otići. Put kojim su krenuli je slijepa ulica”, rekao je turski lider koji tom članicom NATO-a vlada četvrt stoljeća.

Ali dok je govorio, hiljade studenata marširale su istanbulskom četvrti Sisli, čiji je načelnik Resul Emrah Sahan zatvoren u istom slučaju kao Imamoglu. Uzvikivali su “Vlado, podnesi ostavku” i mahali zastavama i transparentima dok je veliki broj pripadnika interventne policije stajao pokraj njih.

Ljudi u stanovima iznad su lupali loncima da pokažu svoje odobravanje.

Prijevremeni izbori

Mnogi demonstranti prekrili su lica šalovima ili maskama kako ih policija ne bi identificirala.

“Ne možemo se slobodno izražavati”, rekla je AFP-u studentica koja se predstavila kao Nisa, rekavši da se, ipak, pridružila protestu “za odbranu demokratije”.

Hiljade ljudi su se okupile sedmu noć zaredom i na demonstracijama koje je organizirala Imamogluova Republikanska narodna stranka (CHP) u četvrti Sarachane, lokaciji Gradske vijećnice Istanbula, koju je Imamoglu vodio od 2019. godine.

Zalažući se za ono što bi moglo biti dugi okršaj, čelnik CHP-a Ozgur Ozel sazvao je masovni skup za subotu u Istanbulu, za koji je rekao da će biti “najveći referendum na otvorenom u historiji” i da će vršiti pritisak na prijevremene izbore.

“Dosta nam je i želimo prijevremene izbore”, rekao je Ozel okupljenima.

Osude iz Vijeća Evrope

Interventna policija je protiv demonstranata koristila vodene topove, biber-sprej i gumene metke, što je Vijeće Evrope osudilo kao “nesrazmjernu” upotrebu sile, dok je Human Rights Watch rekao kako je došlo “mračno vrijeme za demokratiju” u Turskoj.

Ujedinjeni narodi su, također, izrazili zabrinutost zbog turske prakse masovnih pritvaranja i njene “nezakonite opće zabrane protesta”, pozivajući vlasti da ispitaju svaku nezakonitu upotrebu sile.

U Washingtonu je američki državni sekretar Marco Rubio izrazio “zabrinutost” nakon sastanka s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom.

Ali Ozel je okupljenima u Sarachaneu rekao: “Hapšenja nam ne smanjuju brojnost – bit će nas još više.”

Dodao je da je razmjer privođenja bio takav da “nije ostalo mjesta u istanbulskim zatvorima”.

Izvor: Agencije

Reklama