Zatvorene konsultacije o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a

Vijeće sigurnosti UN-a danas će održati konsultacije o situaciji u Bosni i Hercegovini iza zatvorenih vrata, na zahtjev Slovenije kao članice Vijeća sigurnosti i u dogovoru sa ostalim evropskim zemljama iz Vijeća – Velikom Britanijom, Francuskom, Grčkom i Danskom, koja predsjedava Vijećem u ovom mjesecu.

Kako je ranije javio Al Jazeerin reporter Ivica Puljić, razgovori o BiH će se održati “pod razno”, odnosno kako se u UN-u koristi termin pod ‘Any Other Business’, a takva tačka dnevnog reda zasjedanja omogućava članicama Vijeća sigurnosti da raspravljaju o nizu pitanja.

Ova forma ranije je bila popularnija među zemljama članicama, a može je zatražiti bilo koja članica Vijeća sigurnosti ili UN-ov Odjel za politička pitanja i pitanja izgradnje mira, što znači da bi se ovom skupu mogla obratiti Rosemary DiCarlo, podsekretarka svjetske organizacije za politička pitanja, izvijestio je u četvrtak Puljić.

“Tajništvo Ujedinjenih naroda može pokrenuti konsultacije pod AOB u skladu s članom 99 Povelje UN-a, u kojoj se kaže da glavni tajnik može skrenuti pažnju Vijeća sigurnosti na bilo koju situaciju u svijetu koja može ugroziti održavanje mira i sigurnosti. Vrlo često se koristi kao svojevrsna vrsta opomene da bi u nekoj zemlji ili regiji moglo doći do pogoršanja sigurnosne situaciji, upravo kako sada stvari stoje u Bosni i Hercegovini ili se koristi kao preventivno sredstvo”, dodaje.

Ruska inicijativa

Rusija je početkom marta zatražila vanredno zasjedanje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda zbog situacije u Bosni i Hercegovini, međutim, odlučeno je da to budu zatvorene konsultacije. To je značilo da predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nije mogla govoriti putem videolinka na ovom sastanku, što je bila prvobitna ideja, kao ni susjedne zemlje Bosne i Hercegovine.

Članovi Vijeća sigurnost su na kraju dali punu podršku državnim organima Bosne i Hercegovine, i to su učinili svi osim Rusije.

Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik ranije su uputili dopis svim šefovima predstavništava tog entiteta u inostranstvu, kao i ambasadorima i generalnim konzulima BiH koji su kadrovi iz RS-a, u kojem su zatražili intenziviranje diplomatskih aktivnosti na interesima i zahtjevima zvaničnika RS-a.

Novo pismo Cvijanović Guterresu

Također, Cvijanović je poslala novo pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda Antoniju Guterresu, u kojem se nudi da pojasni “izvore akutne krize u BiH i kako se Republika Srpska, jedan od dva eniteta, koja čine BiH, nada će ih okončati”. U pismu se navode i optužbe na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Tokom političke krize koja je zadesila Bosnu i Hercegovinu, gotovo sve zemlje Evropske unije, SAD, ali i mnoge druge, izrazile su snažnu podršku teritorijalnom integritetu BiH, osuđujući poteze čelnika bh. entiteta Republika Srpska, koji su uslijedili nakon prvostepene presude predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku, u kojoj je zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika, osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane djelovanja na funkciji koju obavlja.

U međuvremenu je raspisana potjernica za Dodikom, ali i za predsjednikom skupštine Nenadom Stevandićem, i premijerom RS-a Radovanom Viškovićem, zbog sumnje na napad na ustavni poredak.

Osumnjičeni su za krivično djelo “napad na ustavni poredak” nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila, a Dodik potpisao ukaz o objavi u Službenom glasniku zakone kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija u tom bh. entitetu.

Ustavni sud BiH privremeno je suspendirao ove zakone.