Politico: Kolosalnim odbrambenim planom Evropa zatvara vrata Amerikancima

Američki proizvođači oružja izuzeti su iz novog i ogromnog odbrambenog troškovnika Evropske unije, koji je predstavljen u srijedu. Njime se želi izgraditi vojno-industrijski kompleks s ciljem odvraćanja Rusije i smanjenja ovisnosti o Americi, piše Politico.

Iz planova je zasad izostavljena i Velika Britanija, prenosi Hina.

“Moramo kupovati više evropskog. Jer to znači jačanje evropske odbrambene tehnološke i industrijske baze”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, najavljujući program “Spremnost 2030.”

U nastojanju da ojača veze sa saveznicima, Brisel je u program uključio zemlje poput Južne Koreje i Japana te Evropsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA).

U konačnici Evropa bi na odbranu mogla potrošiti čak 800 milijardi eura.

“Ne trebamo gledati samo na Rusiju kao prijetnju, već posmatrati i globalne geopolitičke situacije i gdje će Amerikanci usmjeriti svoju stratešku pažnju”, rekao je novinarima evropski komesar za odbranu Andrius Kubilius.

Posljednjih godina gotovo dvije trećine narudžbi EU-a za odbranu otišlo je američkim odbrambenim kompanijama.

Vojna potrošnja

Komisija je predstavila svoj dugoročni prijedlog odbrambene politike, poznat kao “bijela knjiga” te niz zakonskih prijedloga s ciljem da zemljama olakšaju povećanje vojne potrošnje i stvore cjelovitije odbrambeno tržište.

“Ne radimo ovo da bismo krenuli u rat, već da bismo se pripremili za najgore i odbranili mir u Evropi”, rekla je evropska ministrica vanjskih poslova Kaja Kallas.

Ruska prijetnja glavni je pokretač jačanja evropskog vojno-industrijskog kompleksa, ali i potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa potiču Evropu da bude brza.

Opasnost od prevelikog oslanjanja na Ameriku naglašena je Trumpovom iznenadnom odlukom da potkopa savezničku Ukrajinu obustavljanjem isporuka oružja i razmjene obavještajnih podataka kako bi izvršio pritisak na Kijev da prihvati mirovne pregovore s Rusijom.

Najkonkretniji prijedlog je obećanje Komisije da će posuditi do 150 milijardi eura zemljama članicama koje će se potrošiti na odbranu u okviru takozvanog instrumenta SAFE.

Iako će zajmovi biti dostupni samo zemljama EU, prijateljske države izvan bloka također mogu sudjelovati u zajedničkoj nabavci oružja.

Zajednička nabava prema prijedlogu SAFE otvorena je za Ukrajinu, Norvešku, Švicarsku, Island i Lihtenštajn iz EFTA-e te za “zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, kao i treće zemlje s kojima je EU sklopio Partnerstvo za sigurnost i odbranu.”

Sigurnosna partnerstva

Do kraja januara EU je imao šest odbrambenih i sigurnosnih partnerstava: s Norveškom, Moldavijom, Južnom Korejom, Japanom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Turska i Srbija, kao zemlje kandidati za članstvo u EU, također bi se potencijalno mogle pridružiti.

To iz priče izostavlja SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo – iako bi se status Britanije mogao promijeniti.

“Radimo na ovom odbrambenom i sigurnosnom partnerstvu s Velikom Britanijom. Zaista se nadam da ćemo za majski samit imati rezultate”, rekla je Kallas.

Kanada je, također, jasno dala do znanja da želi čvršće sigurnosne odnose s EU-om.

Komisija je u srijedu predložila i veću odbrambenu saradnju s Australijom, Novim Zelandom i Indijom.

“Postoji mnogo zahtjeva širom svijeta za saradnju s nama”, rekao je visoki dužnosnik EU-a.

Povlašteni tretman za evropske kompanije je pokušaj da se udovolji Francuskoj, jednom od vodećih evropskih proizvođača oružja.

Povjerljive informacije

U daljnjem pokušaju ‘zavrtanja’ kompanija izvan EU-a, sporazum zabranjuje stranim zemljama pristup povjerljivim informacijama.

Također postavlja minimalni prag prema kojem 65 posto komponenata koje ispunjavaju uvjete za finansiranje moraju biti evropske, a ta definicija uključuje Ukrajinu i Norvešku.

Planirani fond isključio je oružane sisteme u kojima država nečlanica EU-a ima ovlasti za projektiranje, odnosno kontrolu njihove konstrukcije ili upotrebe. Čini se da to obuhvata većinu zajedničkih projekata proizvodnje američke vojne opreme u EU.

Zajmovima će se finansirati zajednički projekti dviju ili više članica u pokušaju stvaranja odbrambene industrije širom EU-a.

“Uklanjamo fragmentaciju upravo tako što potičemo države članice da se udruže” i kupuju isto oružje po boljoj cijeni, rekao je dužnosnik EU-a.

U pokušaju da odmah pokrene kupovinu oružja, Komisija će dopustiti zemljama EU-a da daju pojedinačne narudžbe u prvih 12 mjeseci.

Planovi objavljeni u srijedu također omogućuju zemljama članicama EU-a da zaobiđu stroga budžetska ograničenja bloka. Moći će premašiti ograničenje javne potrošnje EU-a do najviše 1,5 posto BDP-a u razdoblju od četiri godine.

Rok za traženje zajmova je 30. juni 2027, a zemlje mogu dobiti gotovinu do kraja 2030. Zajmove Komisiji moraju vratiti u roku 45 godina.