Slovenija zatražila sjednicu Vijeća sigurnosti o BiH

Slovenska misija pri UN-u zatražila je održavanje sjednice Vijeća sigurnosti UN-a u formi zatvorenih konsultacija, o situaciju u Bosni i Hercegovini.

Do tog će sastanka, kako javlja reporter Al Jazeere Ivica Puljić, vjerojatno doći u petak.

Slovenci su tražili sjednicu kao članovi Vijeća sigurnosti UN-a i u dogovoru sa ostalim evropskim zemljama iz Vijeća – Velikom Britanijom, Francuskom, Grčkom i Danskom, koja predsjedava Vijećem sigurnosti u ovom mjesecu.

Ovim će se potezom preduhitriti ruska misija pri svjetskoj organizaciji, koja je namjeravala sazvati otvorenu sjednicu, rekao je Puljić.

Odabir takvog formata je važan, jer kada se razgovara na zatvorenim konsultacijama nitko izvan zemalja Vijeća sigurnosti ne može govoriti ni sudjelovati u radu Vijeća.

Neslavno okončano izlaganje Željke Cvijanović

Kada se sazove otvorena sjednica onda se mogu pozvati gosti da sudjeluju u radu zasjedanja, kao što je Rusija to učinila u travnju prošle godine kada je Vijeće brifirala, kao ruski brifer, Željka Cvijanović.

Izlaganja Željke Cvijanović okončano je neslavno jer joj je predsjedavajuća Vijećem sigurnosti, u neko doba, oduzela riječ.

Članice Vijeće sigurnosti, osim Rusije, na kraju su dale punu potporu državnim organima Bosne i Hercegovine.

Evropska unija: Neprihvatljive prijetnje moraju prestati

U međuvremenu, Evropska unija još jednom je objavila da osuđuje stalne prijetnje državnim dužnosnicima BiH od strane rukovodstva RS.

“Takve prijetnje su neprihvatljive i moraju prestati. Ustav BiH je najviši zakon zemlje. Njegove odredbe se moraju u potpunosti poštovati, uključujući i sudsku praksu Ustavnog suda BiH”, navedeno je.

We condemn repeated threats against BiH public officials made by the RS leadership. Such threats are unacceptable and must cease.

The BiH Constitution is the supreme law of the country. Its provisions must be fully complied with, incl jurisprudence of BiH Constitutional Court.

— EU in Bosnia and Herzegovina (@eubih) March 19, 2025

Politička kriza u BiH

Sud BiH krajem februara nepravomoćno je osudio Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH kao i odluka Ustavnog suda BiH.

Kao reakcija na presudu, entitetska vlada i entitetski parlament RS-a pod kontrolom Dodika usvojila je niz zakona, koji zabranjuju rad državnih pravosudnih i sigurnosnih agencija u tom bh. entitetu.

Ustavni sud ih je stavio van snage, a državno Tužilaštvo je protiv Dodik, entitetskog premijera Radovana Viškovića i predsjednika entitetske skupštine Nenada Stevandića podiglo optužnicu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”.

Sa njihovim hapšenjem trenutno se oklijeva, jer bi to, prema sigurnosnim agencijama u BiH, predstavljalo velik sigurnosni rizik.