Ukrajinsko-ruski energenti u fokusu razgovora Putina i Trumpa

Američki predsjednik Donald Trump rekao je kako planira razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u utorak o okončanju rata u Ukrajini, s razmatranjem ustupaka o zemljištu i “elektranama”, ne navodeći više detalja, piše Reuters.

Britanska agencija podsjeća kako je ukrajinska energetska infrastruktura meta napada velikih razmjera od početka ruske invazije 2022. godine, što je rezultiralo nestankom struje i smrzavanjem miliona ljudi. Ukrajina je uzvratila pokretanjem dalekometnih napada dronovima na ruske rafinerije nafte, stanice za pumpanje i luke koje se koriste za izvoz nafte i plina.

U nastavku Reuters analizira energetsku infrastrukturu koja bi mogla biti od strateške važnosti usred pregovora o prekidu vatre.

Ukrajinske elektrane

Najveću evropsku nuklearnu elektranu Zaporižja, koja ima šest blokova kapaciteta po jedan gigavat, okupirala je ruska vojska početkom marta 2022. godine. Elektrana je zatvorena u septembru 2022. zbog borbi u blizini pogona. Jedinice za isključenje održavaju se napajanjem iz Ukrajine.

Ukrajinska državna kompanija Energoatom objavila je kako ne zna pravo stanje opreme te kako bi ruska okupacija mogla rezultirati ozbiljnom katastrofom. Elektrana je izgubila pristup vodi iz akumulacije Kahovka nakon što je hidroelektrana dignuta u zrak, od tada koristi vodu iz jezera za hlađenje u kojem se nivo vode smanjuje.

Prema procjenama inženjera, nedostatak vode onemogućuje pokretanje više od dva nuklearna reaktora, a za ponovni rad trebalo bi najmanje godinu dana jer je tehničko stanje elektrane još nepoznato.

Ukrajina je, također, izgubila proizvodne kapacitete iz elektrana na plin, ugalj i hidroelektrana, a nekoliko velikih kombiniranih pogona za grijanje i dobijanje energije je oštećeno ili potpuno uništeno.

Plinska infrastruktura

Ukrajinski plinski transportni sistem dug je približno 1.000 kilometara, a pruža se od istoka prema zapadu. Izgrađen je za isporuke plina iz ruskih plinskih polja u Sibiru evropskim kupcima. Sistem ima kapacitet za transport do 140 milijardi kubnih metara plina godišnje, ili oko trećine evropske potražnje.

Međutim, količine su opadale tokom proteklih desetljeća i 2024. godine, posljednje godine rada prema tranzitnom sporazumu između Ukrajine i Rusije, ispumpano je samo 14 milijardi kubičnih metara ruskog plina.

Ukrajina nije željela produžiti ugovor o tranzitu kako bi Rusiji uskratila izvozne prihode. Sistem se još uvijek koristi za transport plina unutar Ukrajine, a države poput Slovačke i Mađarske pozvale su na obnovu opskrbe ruskim plinom.

Ruske specijalne snage ovog su mjeseca koristile cjevovod kako bi se provukle do ruske regije Kursk u pokušaju da istjeraju ukrajinske snage koje su okupirale dio ruske teritorije prošlog augusta.

Skladišta plina

Većina najvećih evropskih podzemnih skladišta plina, sa kapacitetom većim od 30 milijardi kubnih metara, nalazi se u zapadnoj Ukrajini.

Zvanični Kijev je više puta nudio evropskim i američkim firmama korištenje trećine skladišta za skladištenje plina.

Godine 2023. približno tri milijarde kubnih metara nerezidentnog plina bilo je pohranjeno u ukrajinskim skladištima, no količina je pala gotovo na nulu 2024. nakon što je Rusija oštro pojačala napade na infrastrukturu.

Objekti su u fokusu otkako je Trumpova administracija došla na vlast, naročito za skladištenje američkog tekućeg prirodnog plina (LNG).

Ruska naftna infrastruktura

Broj napada ukrajinskih bespilotnih letjelica na ruske rafinerije, kao i skladišta nafte i industrijske lokacije, povećan je od januara.

Napadi su onesposobili do približno 10 posto ruskih rafinerijskih kapaciteta tokom nekoliko sedmica februara kada su rafinerije bile najteže pogođene, pokazali su izračuni Reutersa zasnovani na podacima trgovaca.

Ukrajina je, također, napala rusko ograničeno skladište nafte, kao i cjevovode i crpne stanice, prekinuvši protok prema izvoznim lukama i rafinerijama, rekli su trgovci.

Nedavni ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama su, također, prekinuli protok nafte preko naftovoda Družba koji još dostavlja rusku naftu u Mađarsku, Slovačku i Češku, kao i kroz njegov glavni naftni terminal u luci Ust-Luga. Oštećenje ruske izvozne naftne infrastrukture moglo bi smanjiti prihode Moskve od prodaje energije.

Ukrajinski napad bespilotnim letjelicama u februaru je, također, oštetio pumpnu stanicu kaspijskog CPC naftovoda u južnoj Rusiji – glavnoj ruti za kazahstansku naftu koju isporučuju i američke i evropske kompanije koje imaju projekte u državi.