Izraelski list: Kako je paraglajder postao tajno oružje Hamasa

Paraglajderi su isprva služili kao rekreacijsko sredstvo za sport i turizam, da bi ih kasnije uvele u upotrebu jedinice komandosa od Sjedinjenih Američkih Država do Sjeverne Koreje.

Hamas je iznenadio sve upotrebom paraglajdera u napadu Potop Al-Aqsa (društvene mreže)

Izraelski list Calcalist objavio je članak novinara Nitzana Sadana koji analizira kako su paraglajderi opremljeni motorima postali tajno zračno oružje koje je Hamas upotrijebio u napadu 7. oktobra 2023. godine.

Autor navodi da su ti paraglajderi isprva služili kao rekreacijsko sredstvo za sport i turizam, da bi ih kasnije uvele u upotrebu jedinice komandosa od Sjedinjenih Američkih Država do Sjeverne Koreje, sve dok ih Hamas nije iskoristio kao sredstvo za prodor kao dio svog strateškog plana.

Naveo je da postoje dvije glavne vrste tih letjelica. Prva je opremljena motorom i spremnikom za gorivo, koji je povezan pojasom i nosi se na leđima, što je jednostavnija i jeftinija verzija.

Drugi tip je na točkovima, što ga čini stabilnijim u zraku i omogućuje prijevoz više od jedne osobe. Borci Hamasa koristili su oba tipa u napadu 7. oktobra, navodi izraelski list.

Razvoj

Autor napominje da ideja o motornim padobranima potječe iz 1930-ih, kada je američki inženjer Buddy Bushmeyer osmislio model s malim motorom koji bi se mogao ispuštati iz aviona, a potom pokrenuti i samostalno letjeti. Međutim, nakon Bushmeyerove smrti, projekat nije nastavljen.

Napori na razvoju paraglajdera nastavili su se sve dok 1981. godine njemački dizajner Bernd Gartig nije napravio značajan iskorak, izumivši model s motorom koji se mogao nositi bez metalnog okvira, što ga je učinilo praktičnijim.

Kasnije je izum unaprijeđen u Francuskoj 1986. godine, kada je postao komercijalni proizvod. To je doprinijelo njegovoj popularizaciji kao sportskog i rekreativnog sredstva, smanjenju troškova i povećanju njegove upotrebe.

Izraelski autor istakao je da je taj razvoj u početku privukao pažnju vojski koje su ove letjelice smatrale jeftinim i učinkovitim načinom za naoružavanje specijalnih snaga, s obzirom na njihovo otežano otkrivanje radarima i njihov nizak toplinski i zvučni potpis u poređenju s helikopterima.

Vojna opcija?

Autor napominje da, uprkos ovom vojnom interesu, većina vojski nije usvojila paraglajdere kao primarno borbeno sredstvo, već daju prednost helikopterima zbog njihove brzine i efikasnosti u transportu trupa.

Istaknuo je da su naoružane grupe, za razliku od regularnih vojski, prepoznale ove paraglajdere kao idealno sredstvo zbog njihove niske cijene i jednostavne upotrebe u operacijama brze infiltracije.

Autor je istaknuo da dokumenti koje je Izrael pronašao u Pojasu Gaze otkrivaju da upotreba tih paraglajdera nije bila samo taktička opcija, već dio „strategije obmane“ koju je osmislio Yahya Sinwar. Hamas je, naime, osnovao sportske klubove za paraglajding, čime je naveo Izrael na zaključak da je njihova upotreba bila isključivo u civilne svrhe, što je potez koji je naveo izraelski sigurnosni establišment na opuštenost.

Novinar Calcalista naglašava da izraelska vojska nije bila spremna za ovakvu vrstu napada, budući da su se sistemi protivzračne odbrane, poput Željezne kupole, fokusirali na presretanje projektila, dok nisu postojali jasni mehanizmi za suočavanje s prijetnjom koju predstavljaju paraglajderi.

Izvor: Agencije

Reklama