EU i SAD pozdravili dogovor o sporazumu između Azerbejdžana i Armenije

Nakon mnogo godina prekida u borbama sa povremenim izbijanjem nasilja, azerbejdžanske trupe su u blic ofanzivi preuzele kontrolu nad tim područjem u septembru 2023.

Azerbejdžan i Armenija objavile su juče da su se dogovorile o "mirovnom sporazumu" poslije pregovora namijenjenih rješenju višedecenijskog sukoba između njih.  (REUTERS/Aziz Karimov)

EU i SAD odvojeno su pozdravili danas objavu Azerbejžana i Armenije o finalizaciji pregovora o mirovnom sporazumu, nakon što su dvaput ratovali oko sporne teritorije Nagorno Karabah, javlja agencija Beta.

“Čestitamo dvjema stranama na upornim naporima posljednjih godina u tom smislu”, rekla je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbednost Kaja Kallas u saopštenju.

Nastavite čitati

list of 2 itemsend of list

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa uputio je iskrene čestitke vođama dvije zemlje u poruci na mreži X.

“Ohrabrujem vas sada da brzo potpišete mirovni sporazum”, rekao je Costa, bivši portugalski premijer.

SAD je pozdravio dogovor o “historijskom mirovnom sporazumu” finaliziranom između Armenije i Azerbejdžana, i pozvale dvije strane da se angažuju u prilog miru, izjavio je danas državni sekretar SAD Marco Rubio.

“Došao je trenutak za angažovanje ka miru, potpisivanje i ratifikaciju ugovora i otvaranje nove ere prosperiteta za narode Južnog Kavkaza”, rekao je Rubio u saoštenju.

Azerbejdžan i Armenija objavile su juče da su se dogovorile o “mirovnom sporazumu” poslije pregovora namijenjenih rješenju višedecenijskog sukoba između njih.

“Pregovarački proces o tekstu mirovnog sporazuma sa Armenijom je zaključen”, rekao je juče novinarima azerbejdžanski ministar vanjskih poslova Jeihum Bajramov.

Sporazum je ‘spreman za potpis’

Ubrzo zatim je armensko Ministarstvo vanjskih poslova u saopštenju reklo da je mirovni sporazum “spreman za potpisivanje” i da je spremno za početak razgovora o datumu i mjestu potpisivanja.

Dvije post-sovjetske države su bile u sukobima još od kraja 1980-ih oko Nagorno-Karabaha, koji je tada bio region Azerbejdžana, sa pretežno etničkim Armenima koji su se otcijepili od Azerbejdžana.

Spor oko ovog regiona doveo je do više ratova tokom godina, ali dogovoreni tekst sada budi nadu u trajno rješenje dugotrajnog konflikta.

Planinski region Nagorno-Karabah bio je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, ali je tu bila etnička većina Armena koje je podržavala Armenija. Ta situacija je stvorila tenzije između dvije susjedne zemlje.

Iako Armenija nikada zvanično nije priznala nezavisnost tog regiona, ona je postala njena glavna finansijska i vojna podrške, a teritorija je funkcionisala kao “de fakto” dio Armenije.

Nakon mnogih godina prekida u borbama sa povremenim izbijanjem nasilja, azerbejdžanske trupe su u blic ofanzivi preuzele kontrolu nad tim područjem u septembru 2023, uz pomoć turskih dronova, porazivši armenske snage u kratkoj borbi.

Većina etničkih Armena je pobjegla, a 1. januara prošle godine “Nagorno-Karabah Republika” je zvanično raspuštena.

Izvor: Agencije

Reklama