Papa Franjo u bolnici obilježava 12 godina na čelu Katoličke crkve

Papa Franjo obilježava 12 godina kao vođa 1,4 milijarde katolika u svijetu, u vrijeme sve pozitivnijih medicinskih prognoza nakon četiri sedmice bolničkog liječenja zbog dvostruke upale pluća.

Papa, koji je 14. februara primljen u rimsku bolnicu Gemelli, proveo je još jednu mirnu noć, objavio je Vatikan u svom kratkom jutarnjem saopćenju u četvrtak.

Rendgenski snimak grudnog koša potvrdio je poboljšanja, objavio je Vatikan u srijedu, dva dana nakon što su ljekari izvijestili da više nije u neposrednoj životnoj opasnosti. U najnovijem medicinskom izvještaju stoji da je stanje 88-godišnjeg Pape ostalo stabilno, ali da je slika složena s obzirom na njegovu opštu krhkost.

Nakon neočekivane ostavke pape Benedikta XVI 2013. godine, tadašnji argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio 13. marta iste godine izabran je za novog papu.

Tokom 12 godina na dužnosti, Franjo je bio glas suosjećanja i mira. Reformirao je Vatikansku vladu i preduzeo mjere protiv zlostavljanja djece od sveštenika. Međutim, ostali su neki izazovi i kritike.

Borba protiv seksualnog zlostavljanja

Suočavanje sa raširenom pošasti seksualnog zlostavljanja sveštenika i njegovo prikrivanje tih zločina bio je jedan od najvećih izazova za Papu kada je preuzeo dužnost 2013. godine.

Putovanje u Čile 2018. pokazalo se prekretnicom. Franjo je na početku branio čileanskog biskupa od optužbi da je prikrivao zločine starijeg sveštenika, zahtijevajući od tužilaca da dokažu njegovu krivnju.

Kasnije je priznao da je napravio “teške greške” u tom slučaju, što je bilo prvo takvo priznanje od nekog pape. Pozvao je sve čileanske biskupe u Vatikan, nakon čega su svi podnijeli ostavke.

Kasnije te godine je zbog zlostavljanja oduzeo kardinalsku titulu američkom svešteniku Theodoru McCarricku, a 2019. mu je ukinuo status sveštenika. Također je 2019. održao samit bez presedana na kojem su se čule i riječi žrtava, a na kojem je obećao “sveobuhvatnu bitku” protiv svešteničkog zlostavljanja.

Uslijedile su konkretne promjene, od otvaranja vatikanskih arhiva sudovima, do nametanja obaveze crkvenim vlastima da prijavljuju sumnje na zlostavljanja i pokušaje njihovog prikrivanja.

Međutim, aktivisti kažu da nije učinio dovoljno.

“Strukturalno gledano, oni [Katolička crkva] zadržavaju sve elemente zataškavanja – nedostatak transparentnosti, vanjskog nadzora i obaveznih strogih sankcija”, rekla je jedna aktivistica, Anne Barrett Doyle, novinskoj agenciji AFP prošle godine.

Diplomatija

Franjo je mnogo putovao, obavljajući 47 putovanja u inozemstvo, koja su dala prednost onome što on naziva “periferijama” – zemljama s malim ili marginaliziranim katoličkim zajednicama.

Redovno poziva na mir u žarištima kao što su Sudan, Gaza i Ukrajina te je promovirao dijalog s drugim vjerama, naročito islamom.

Prošlog novembra pozvao je na istragu kako bi se utvrdilo provodi li Izrael genocid u Gazi.

Sin italijanskih imigranata u Argentini, Franjo je snažno branio prava migranata, uključujući i kritike planova američkog predsjednika Donalda Trumpa za njihovu masovnu deportaciju.

U svom prvom putovanju izvan Rima, papa Franjo posjetio je otok Lampedusu, gdje se susreo s migrantima koji su pobjegli iz Sjeverne Afrike.

Franjo je, također, glasan borac za okolinu. U svojoj revolucionarnoj enciklici iz 2015. Laudato Si (Hvaljen neka si) pozvao je svijet da brzo djeluje u borbi protiv klimatskih promjena, rekavši da bogate zemlje snose najveću odgovornost.

Suosjećanje, socijalna pravda i reforme

Papa je liberal koji je nastojao stvoriti otvoreniju Katoličku crkvu, naročito prema pitanju razvoda i uključivanju LGBTQ članova.

Taj pristup naljutio je tradicionaliste, a naročito njegova odluka iz 2023. da u nekim slučajevima odobri blagoslove istospolnih parova. Vatikan je bio prisiljen razjasniti svoj stav nakon negodovanja u Africi i SAD-u. Jedan njemački kardinal, Gerhard Muller, osudio je Franjinu “konfuziju u doktrini” u knjizi iz 2023. godine.

Od decentralizacije moći i povećanja transparentnosti do pružanja većih uloga laicima i ženama, Franjo je proveo temeljne reforme Rimske kurije, centralne vlade Svete stolice.

Posebno se namjerio na mutne i skandalima zaprljane finansije Vatikana, formirajući poseban sekretarijat za ekonomiju 2014, suzbijajući korupciju i pojačavajući nadzor nad investicijama i Vatikanskom bankom, što je dovelo do zatvaranja pet hiljada računa.

Također je revolucionirao Sinodu, katoličko tijelo za raspravu, uključivši žene. Ključne odluke, poput dopuštanja ženama da postanu đakoni, trebale bi biti donesene u junu ove godine.

Tokom svojih institucionalnih reformi Franjo se, također, suočio sa snažnim protivljenjem, a neki kritičari su ga optuživali za “tiransko” ponašanje.