Evropski politički spektar gotovo jedinstven u pozivu Evropi na jačanje odbrane

Političke grupacije Evropskog parlamenta svih strana ideološkog spektra u utorak su pokazale gotovo potpuno jedinstvo u pozivu Evropskoj uniji da se „probudi” i preuzme odgovornost za svoju sigurnost, javlja Hina.

„Evropski sigurnosni poredak je duboko uzdrman, a naše iluzije razbijene”, rekla je čelnica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen eurozastupnicima u Strasbourgu u raspravi o zaključcima samita Evropskog vijeća od prošle sedmice, evropskoj sigurnosnoj arhitekturi i podršci Ukrajini.

Von der Leyen je to rekla sedmicu dana nakon što je EK na sto stavio prijedlog za mobilizaciju gotovo 800 milijardi eura kroz veća izdvajanja država i novo zajedničko zaduživanje EU-a od 150 milijardi eura u svrhu odbrane.

Predsjednik Evropske narodne stranke u EP-u Manfred Weber u govoru nakon sunarodnjakinje kazao je da njegova grupacija zna šta Evropa „duguje” Sjedinjenim Američkim Državama kao svjetskoj sili koja je „vratila demokratiju i slobodu u Evropu”.

No, nastavio je, “ono što se prije dvije sedmice dogodilo u Bijeloj kući jednostavno je skandalozno”, referirajući se na svađu američkog predsjednika Donalda Trumpa, njegovog potpredsjednika J. D. Vancea i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu.

„Laž je da je Ukrajina kriva za rat. Niko ne može iskriviti istinu. Putin ne želi kraj rata, on želi kraj Ukrajine”, kazao je Bavarac.

Naglasio je da je sada jasno da je Evropa „sama” te da se mora probuditi jer njena sigurnost ne može biti u rukama Washingtona i Moskve.

Inicijativa Komisije vrijedna 800 milijardi je „dobar početak”, no ona je samo prvi korak, ocijenio je.

Potrebne su i standardizacija naoružanja jer Evropa „trenutno ima 17 vrsta tenkova”, obavezna zajednička nabavka, pokretanje zajedničkih projekata i jačanje kibernetičke sigurnosti, predložio je Weber.

Čelnica socijalista i demokrata Iratxe Garcia Perez je upozorila da je inicijativa Komisije „samo prvi korak”, iako u pravom smjeru.

„Te investicije ne smiju biti nauštrb socijalne države, temelja evropskog modela. Ako potkopamo taj model, past ćemo u zamku krajnje desnice i ugroziti naše demokratije”, rekla je Španjolka.

Pozvala je Komisiju na konfiskaciju nekoliko stotina milijardi eura vrijedne zamrznute ruske imovine i upotrebu tih sredstava da bi se naoružala Ukrajina.

„Autokrati će pobijediti ako Putin savlada Ukrajinu. Borba između autokratije i demokratije bit će bitka koja će obilježiti 21. stoljeće”, zaključila je.

Evropu sustigla stvarnost

Čelnik Patriota za Evropu Jordan Bardella, predsjednik francuskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, poručio je Von der Leyen i Komisiji da ih je „sustigla stvarnost koju su dugo negirali”.

„Mislili ste da je dobro delegirati sigurnost SAD-u, industriju Kini, a energetiku Rusiji”.

Naglasio je da Evropi danas prioriteti moraju biti mir i nezavisnost te da ona mora osigurati da „samostalno oblikuje svoje interese”.

Francuska može biti predvodnik u tome kao zemlja „proslavljene vojske”, snažne industrijske baze, kao država s nuklearnim naoružanjem i pravom veta u Vijeću sigurnosti.

Čelnik konzervativaca (ECR) Nicola Procaccini rekao je da je SAD pozivao Evropu da preuzme odgovornost za svoju sigurnost još i u vrijeme demokratskih predsjednika Baracka Obame i Joea Bidena.

Evropa je, pak, odgovorila zelenim planom, ekspanzijom socijalne države i carinama na američke automobile, rekao je Italijan.

„Kad Trump kaže da je EU više novca dao Putinu nego Zelenskom, on govori istinu”, rekao je Procaccini, pa dao primjer Francuske koja je navodno od početka rata povećala uvoz LNG-ja iz Rusije za 81 posto.

Otpor Rusiji

Čelnica liberalne grupacije Renew Europe Valerie Hayer naglasila je da Bijela kuća više nije evropski saveznik te da Evropa mora iz toga izvući lekciju.

„U prošlosti smo činili pogreške, no sada moramo podržati Ukrajinu i pružiti joj sigurnosne garancije, a to će uključivati i slanje mirotvornih snaga kad postignemo mir”, rekla je.

Čelnik zelenih Bas Eickhout pohvalio je prisutnog predsjednika Evropskog vijeća Antonija Costu što je to tijelo prošle sedmice podržalo zaključke o Ukrajini glasovima 26 država, bez mađarskog premijera Viktora Orbana kojeg je nazvao „ruskim vlasništvom” protiv kojeg treba djelovati.

Eickhout je kritizirao inicijativu EK-a, kazavši da će se od 800 milijardi 150 odnositi na evropski koordinirani odgovor, a ostatak na nacionalne inicijative za koje sumnja da će pomoći kontinentu u cjelini.

„Ne treba nam više tenkova na grčko-turskoj granici”, rekao je. Istaknuo je da jačanje evropske odbrane ne smije ići nauštrb ulaganja u zeleni plan jer je i on dio jačanja sigurnosti kroz postizanje energetske nezavisnosti.

Transatlantska kriza?

Čelnik kluba Ljevica Martin Schirdewan upozorio je da „transatlantsko partnerstvo danas više ne postoji”, da Trump Evropi prijeti „destruktivnim trgovinskim ratom” i dodvorava se diktatorima.

EK-ovih 800 milijardi ne smije ići „prema američkom naoružanju”, nego EU mora jačati svoju vojnu industriju koju Schirdewan želi nacionalizirati, ali i ključnu infrastrukturu, poput one digitalne.

„Ne smijemo ovisiti o Elonu Musku i njegovim tehno-berazima”, rekao je ljevičar.