Analitičari: Hoće li se u novoj rundi pregovora prevazići Netanyahuove prepreke?
Američki zvaničnici izrazili su optimizam, ali s rezervom jer prepreke i dalje postoje.

Stručnjaci i politički analitičari smatraju da bi predstojeća runda pregovora u Dohi pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država mogla naići na prepreke zbog stavova izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji nastoji produžiti rat i izbjeći političke zahtjeve iz sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze.
Pažnja je sada usmjerena na glavni grad Katara, gdje bi trebao stići izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Bliski istok Steve Witkoff kako bi pokušao pokrenuti pregovore između Izraela i Hamasa ka novom sporazumu.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Izrael planira da na ruševinama Rafaha formira koncentracionu zonu za Palestince
- list 2 of 4Reporter Al Jazeere: Genocid je sistemsko razaranje svake pore jednog društva
- list 3 of 4EU: Dogovorili smo sa Izraelom povećanje humanitarne pomoći Gazi
- list 4 of 4Izrael ubija i ljekare kako se Gaza nikada ne bi mogla oporaviti od genocida
Američki zvaničnici izrazili su optimizam, ali s rezervom jer prepreke i dalje postoje, posebno zbog različitih stavova administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i Tel Aviva.
Pisac i politički analitičar Ahmed al-Hila navodi da se Hamas pridržava suštinskih tačaka prethodno sklopljenog sporazuma, koji podrazumijeva prekid vatre i povlačenje izraelske vojske iz Pojasa Gaze, omogućavanje ulaska humanitarne pomoći i obnovu. Ističe da navedene stavke predstavljaju crvene linije koje se ne mogu preći.
Al-Hila je u programu „Tok događaja“ dodao da bi američki napori mogli rezultirati sveobuhvatnim sporazumom koji uključuje razmjenu zarobljenika, ali je naglasio da je glavna prepreka Netanyahu, koji odbija praviti ustupke.
Direktno pregovaranje
Tim Constantine, zamjenik urednika novina The Washington Times, istakao je da Sjedinjene Američke Države prepoznaju potrebu za direktnim pregovorima sa svim stranama, uključujući Hamas, uprkos izraelskim rezervama.
Constantine je istakao da je odgađanje posjete Witkoffa Dohi povezano s američkom sumnjama u ozbiljnost Hamasovih stavova, ali se vratio i potvrdio da prevazilaženje ove prepreke ukazuje na mogući napredak u pregovorima.
Akademik i stručnjak za izraelska pitanja Muhannad Mustafa istakao je da izraelska vlada izražava nezadovoljstvo trenutnim pregovaranjem, posebno prijedlogom dugoročnog primirja, što je u suprotnosti s izraelskom vizijom zasnovanom na nastavku vojnog i političkog pritiska na Gazu.
Mustafa je dodao da slanje izraelske delegacije niskog ranga u Dohu odražava neozbiljnost Tel Aviva po pitanju postizanja sveobuhvatnog sporazuma, napominjući da Izrael računa na to da će američki napori u pregovorima biti osujećeni ili će biti u njegovu korist.
S tim u vezi, izvještaji izraelskih medija potvrdili su da Netanyahuova vlada razmatra opcije eskalacije koje uključuju izvođenje zračnih napada i evakuaciju sjevernog Pojasa Gaze, što odražava strategiju održavanja situacije napetom i odgađanja bilo kakvih političkih rješenja.
Izraelska radiodifuzna korporacija Kan izvijestila je da ministar finansija Bezalel Smotrich, koji će uskoro posjetiti Washington, zagovara plan za raseljavanje stanovnika Gaze, što dodatno komplicira situaciju.
Al-Hila smatra da je najrealnija američka opcija zalaganje za sveobuhvatni sporazum po principu „svi za sve“, kojeg bi mogli prihvatiti Hamas i američka administracija uz posredovanje Katara i Egipta.
Ali je istakao da je najveći izazov stav Netanyahua, koji se boji da bi zaustavljanje rata dovelo do raspada njegove vladajuće koalicije.
Američki interesi
Nasuprot tome, Constantine smatra da američka politika nije u potpunosti usklađena s izraelskim interesima, naglašavajući da administracija Donalda Trumpa nastoji postići dugoročni prekid vatre koji služi njenim regionalnim interesima, ali je naglasio da će Washington nastaviti vršiti pritisak na Hamas da se odrekne svog oružja u sklopu bilo kakvog budućeg rješenja.
U tom kontekstu, Mustafa ističe da Izrael shvata da bi bilo kakav sporazum koji uključuje razmjenu zarobljenika značio oslobađanje stotina Palestinaca, što Tel Aviv pokušava izbjeći bez jasnih političkih dobitaka.
Objasnio je i to da Netanyahu preferira produženje prve faze sporazuma nad dugoročnim primirjem, napominjući da bi podjela unutar Izraelske vlade oko toga kako upravljati krizom mogla omesti američke napore.
Izraelski mediji citirali su zvaničnike u Tel Avivu koji su rekli da postoji zabrinutost da će američki kontakti s Hamasom ojačati međunarodni legitimitet pokreta, što zabrinjava Netanyahua i njegove desničarske saveznike. Dodali su da Izrael nastoji osujetiti svaki potez koji bi Hamasu mogao dati novi politički utjecaj.
Uprkos složenosti situacije, Al-Hila smatra da bi američka administracija mogla izvršiti pritisak na Izrael da prihvati privremeno rješenje prije predstojeće posjete predsjednika Trumpa Saudijskoj Arabiji. Ova posjeta mogla bi pojačati pritisak na Washington da smiri tenzije u regiji, što bi ga moglo potaknuti da zauzme odlučniji stav prema Netanyahuovoj nepopustljivosti.