Baltičke zemlje skidaju se s ruske električne mreže: Kraj rizika od ‘ucjena’

Baltičke su se zemlje u subotu ujutro počele odvajati od ruske električne mreže kako bi se pripojile evropskom sistemu, u procesu koji je počeo prije mnogo godina, a invazija Moskve na Ukrajinu učinio ga je hitnim.

Tri baltičke zemlje, bivše sovjetske republike, članice Evropske unije i NATO-a od 2004, skidaju se s ruske mreže, s kojom su povezane još iz vremena SSSR-a, kako bi spriječile Moskvu da to upotrijebi kao oružje protiv njih.

“Mogu potvrditi da je proces isključenja započeo u 6:00 sati po lokalnom vremenu”, rekao je za AFP Matas Noreika, glasnogovornik javnog operatera litvanske nacionalne električne mreže Litgrid.

“Uzimamo Rusiji mogućnosti korištenja elektroenergetskog sistema kao alata za geopolitičku ucjenu”, izjavio je litvanski ministar energetike Žygimantas Vaičiunas.

‘Pobjeda demokratije’

Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas, bivša estonska premijerka, pozdravila je na platformi X “pobjedu demokratije”.

Službene proslave planirane su u sve tri zemlje. Latvija će u subotu fizički presjeći električni kabel koji je povezuje s Rusijom, a predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen trebala bi u nedjelju prisustvovati ceremoniji s baltičkim čelnicima u Vilniusu.

“Spremni smo”, objavio je litvanski premijer Gintautas Paluckas na X-u, hvaleći “početak nove ere energetske nezavisnosti” za tri zemlje.

Proces je trajao godinama zbog brojnih tehnoloških i finansijskih problema i potrebe da se u međuvremenu diverzificira opskrba, posebno podmorskim kablovima.

Promjena je postala hitna nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, koja je ponovno probudila strahove među baltičkim narodima da će oni biti sljedeći na meti Moskve.

Sve tri zemlje su tada su prestale kupovati ruski plin i električnu energiju, ali njihove električne mreže ostale su povezane s Rusijom i Bjelorusijom, dok je frekvenciju opskrbe regulirala Moskva.

Tako su i dalje ovisili o Rusiji za stabilan protok električne energije, ključan za uređaje koji zahtijevaju pouzdano napajanje, posebno u industrijskim procesima.

‘Izolirani način rada’

Nakon što se tri baltičke zemlje isključe iz ruske mreže, radit će u “izoliranom načinu rada” oko 24 sata kako bi testirale svoju mrežnu frekvenciju.

“Moramo provesti testove kako bismo osigurali stabilnost našeg energetskog sistema za Evropu”, rekao je Rokas Masiulis, čelnik Litgrida.

Baltičke države tada će se pridružiti evropskoj mreži preko Poljske. Litvanski i poljski dužnosnici započet će proces sinhronizacije oko podneva u nedjelju.

Vlasti su upozorile da bi moglo doći do problema.

“Mogući su različiti kratkoročni rizici, poput kinetičkih (vojnih) operacija protiv kritične infrastrukture, kibernetičkih napada i kampanja dezinformiranja” koje provodi Rusija, saopćio je litvanski Odjel državne sigurnosti.

Nadzor mreže

Poljski elektroenergetski operater PSE najavio je slanje helikoptera i dronova za nadzor veze s Litvanijom.

Latvijski predsjednik Edgars Rinkevičs rekao je na javnom kanalu LTV1 da tri zemlje, iako “potpuno spremne”, ne mogu “isključiti moguće provokacije”.

U Estoniji će policija i volonteri biti stacionirani na kritičnoj električnoj infrastrukturi do sljedećeg vikenda zbog opasnosti od sabotaže.

Nekoliko podmorskih telekomunikacijskih i energetskih kablova oštećeno je u Baltičkom moru posljednjih mjeseci. Stručnjaci i političari optužuju Rusiju za vođenje hibridnog rata, što Moskva negira.

Za Rusiju ovo odvajanje znači da njena enklava Kalinjingrad, smještena između Litvanije, Poljske i Baltičkog mora, ostaje odsječena od ruske glavne mreže, ostavljajući je da sama održava svoj elektroenergetski sistem.

Baltičke zemlje potrošile su gotovo 1,6 milijardi eura od 2018. na nadogradnju mreža, dok je Moskva potrošila 100 milijardi rubalja (milijardu dolara), uključujući izgradnju nekoliko elektrana na plin u Kalinjingradu.