Nova istraga otkrila šta se dogodilo sa Željeznom kupolom u prvim satima Potopa al-Aksa

Izraelski televizijski Kanal 12 je objavio da su „istrage izraelske vojske otkrile ozbiljan neuspjeh sistema Željezne kupole u prvim satima iznenadnog napada Hamasa“.

Željezna kupola nije uspjela presresti više od 1.800 raketa tokom četiri sata Potopa al-Aksa (REUTERS/Ronen Zvulun) (Reuters)

Nova istraga izraelske vojske otkrila je jučer da je sistem Željezna kupola za presretanje raketa pao u prvim satima napada 7. oktobra 2023. godine, poznatog kao Potop al-Aksa.

Tog dana su palestinske frakcije predvođene Hamasom izvele iznenadni napad na izraelska naselja i vojne baze, koji je rezultirao smrtnim slučajevima među civilima i vojnicima, kao i zarobljavanjem određenog broja njih u Pojasu Gaze, što izraelska vojska nije mogla predvidjeti i spriječiti niti odgovoriti na način koji bi spriječio njihovo zarobljavanje. Ovaj napad je bio odgovor na „okupacijske napade na palestinski narod i džamiju Al-Aksa“, prema saopćenju Hamasa.

Zajednički projekat Izraela i SAD-a

Izraelski televizijski Kanal 12 je objavio da su „istrage izraelske vojske otkrile ozbiljan neuspjeh sistema Željezne kupole u prvim satima iznenadnog napada Hamasa“.

Dodao je da je „u prva četiri sata napada ispaljeno 3.700 raketa, od kojih pola nije presretnuto jer su se baterije istrošile za nekoliko sati, a masovna infiltracija militanata spriječila je nadopunu“.

Izrael se dugo hvalio svojim sistemom Željezne kupole, koji je zajednički projekat Izraela i SAD-a, i njegovom efikasnošću u presretanju raketa kratkog i srednjeg dometa.

Međutim, istrage koje je provela izraelska vojska u vezi s detaljima ovog iznenadnog napada pokazale su da je Hamas uspio savladati taj sistem.

Izraelski kanal je ukazao na to kako su „operativne istrage koje su dostavljene načelniku Generalštaba otkrile zabrinjavajuće kvarove u sistemu protuzračne odbrane tokom kritičnih sati napada 7. oktobra“.

Dodano je: „Iz razloga koji nisu otkriveni zbog sigurnosti, nekoliko baterija Željezne kupole u okolini Pojasa Gaze imale su kvar u prvim minutama napada. To znači potpunu nemogućnost tih baterija da obavljaju operacije presretanja.“

Izostanak ranog upozorenja

Izraelski kanal je u nastavku izvještaja naveo da je „sistem protuzračne odbrane, suočen s neviđenim baražom raketa, funkcionirao rutinski zbog izostanka ranog obavještajnog upozorenja“.

Prema navodima kanala, „intenzitet napada je bio do tada neviđen jer je u prva četiri sata ispaljeno 3.700 raketa na okolna naselja“.

Također je naveo da je „samo u prvih 20 minuta napada ispaljeno 1.400 raketa, a kako su sati odmicali baterije su ispražnjene, zbog čega pola ispaljenih raketa nije presretnuto“.

Istaknuto je da se „situacija dodatno pogoršala kada je masovna infiltracija militanata (iz Pojasa Gaze) onemogućila nadopunu ispražnjenih baterija“.

Kanal je naveo slučaj pogibije ženskog oficira i dva vojnika dok su kamionom prevozili municiju do jedne od baterija.

Izraelska vojska nije odmah izdala saopćenje o onome o čemu je kanal izvijestio, ali su izraelski politički, vojni i sigurnosni zvaničnici opisali napad 7. oktobra 2023. kao „politički, vojni, obavještajni i sigurnosni neuspjeh“.

Kao odgovor na ovaj napad, Izrael je uz američku podršku počinio genocid u Pojasu Gaze, u kojem je od 7. oktobra 2023. do 19. januara 2025. godine poginulo i ranjeno više od 159.000 osoba, većinom djece i žena, a više od 14.000 njih se vode kao nestali. Ovo je jedna od najgorih humanitarnih katastrofa u svijetu.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Reklama