Haaretz: Netanyahu se suočava s teškoćama da nastavi rat u Gazi

Izraelske novine Haaretz pisale su o teškoćama s kojima se suočava premijer Benjamin Netanyahu u slučaju da odluči ponovno pokrenuti rat u Pojasu Gaze, s obzirom na sve veći unutrašnji pritisak da se nastave pregovori za završetak sporazuma o razmjeni, kao i zahtjev za oslobađanje svih zarobljenika u Pojasu Gaze.

Istaknuti vojni analitičar Amos Harel se u članku osvrnuo na situaciju u kojoj se nalazi sporazum o razmjeni zarobljenika nakon što je njegova prva faza završila u četvrtak ujutro, kada je Izrael primio četiri tijela i identificirao ih u Centru za sudsku medicinu, dok je Izrael oslobodio gotovo 600 palestinskih zatvorenika.

Harel je naglasio da bi velika podrška izraelske javnosti za nastavak provođenja sporazuma mogla doprinijeti napretku u pregovorima, ali da Izrael s posrednicima razgovara o produženju prve faze umjesto ulaska u drugu, koja zahtijeva potpuno povlačenje iz Pojasa Gaze i prekid rata, jer bi se na taj način izbjegao sukob Netanyahua s njegovim ekstremističkim partnerima u vladi.

Vojni analitičar spomenuo je još jednu prepreku, a to je uslov koji Hamas postavlja – oslobađanje njegovih čelnika kao „ključ“ za naredne faze sporazuma. Hamas u Gazi drži još 59 zarobljenika, od kojih je pola živih, prema informacijama koje su prenijeli nedavno oslobođeni zarobljenici.

Široka podrška

„Netanyahu shvaća da postoji široka podrška unutar Izraela za završetak sporazuma, čak i ako to zahtijeva velike ustupke, posebno nakon potresnih scena sa kolektivnih sahrana tijela koje je Hamas predao. Također, postoji sve veći pritisak na njega da brzo pronađe rješenje za povratak preostalih zarobljenika zbog svjedočenja oslobođenih o teškim uslovima u kojima su držani, dok palestinska strana nastoji održati prekid vatre barem do kraja mjeseca ramazana“, naveo je Harel.

Od izraelskih sigurnosnih izvora prenio je da procjenjuju kako još postoje povoljni uslovi za oslobađanje određenog broja zarobljenika, ali da će biti teško završiti cijeli sporazum. To su objasnili postojanjem sukoba interesa između strana. Naveli su da „Hamas u drugoj fazi sporazuma traži visoku cijenu u pogledu broja i ranga palestinskih zatvorenika u zamjenu za svakog zarobljenika kojeg on drži te da insistira na prekidu rata i potpunom povlačenju Izraela iz Pojasa Gaze, kao i na garanciji Sjedinjenih Američkih Država da njegovi lideri neće biti ugroženi na kraju procesa“.

Vojni analitičar je ukazao na prirodu pritisaka s kojima se Netanyahu suočava od ekstremne desnice u svojoj vladi, koja zahtijeva hitan nastavak vojnih operacija. Podsjetio je da je Netanyahu ranije obećao liderima tog bloka da će uskoro nastaviti rat, što ga stavlja pred tešku dilemu – da li udovoljiti zahtjevima svojih ekstremističkih partnera ili domaćim i međunarodnim zahtjevima za nastavak provođenja sporazuma.

Harel je naveo kako „sumnja da će Netanyahu tako brzo odlučiti da se vrati u rat, ali će vremenom imati sve više poteškoća da završi provedbu sporazuma i istovremeno održi svoju koaliciju, s obzirom na potrebu da se državni budžet za tekuću godinu usvoji do kraja marta“.

Uloga SAD-a

Vojni analitičar dotakao se i uloge koju imaju Sjedinjene Američke Države na čelu s predsjednikom Trumpom, ističući da je odluku o nastavku pregovora ili povratku u rat prepustio Netanyahuu, dok američki izaslanik Steve Witkoff nastavlja diplomatske napore za počinjanje druge faze sporazuma o razmjeni zarobljenika.

Prenio je i da su visoki oficiri u sigurnosnom establišmentu uvjereni da Trump nije odustao od svojih planova da sklopi „veliki sporazum“ sa Saudijskom Arabijom, koji bi mogao uključivati ​​normalizaciju odnosa između Saudijske Arabije i Izraela. Smatraju, prema riječima Harela, da će „taj sporazum zahtijevati prekid rata u Gazi, što bi moglo dodatno ograničiti Netanyahua ukoliko se odluči vratiti ratu“.

Također, navode da izraelsko vojno rukovodstvo ne isključuje mogućnost nastavka operacija u Gazi bez američkog protivljenja te ukazuju na to da Eyal Zamir, koji će sljedeće sedmice preuzeti dužnost novog načelnika Generalštaba izraelske vojske, planira novu vojnu ofanzivu s ciljem nanošenja velikih gubitaka Hamasu i njegovog vojnog slabljenja kako bi bio primoran na veće ustupke u pregovorima.

Brojne prepreke

„Taj plan suočava se s brojnim preprekama, prvenstveno s opasnošću koju za preostale zarobljenike predstavlja nastavak rata kao i potencijalnim gubicima u redovima izraelske vojske. Također, povratak u rat mogao bi naići na protivljenje SAD-a, posebno ako ne dođe do brzog napretka u pregovorima u narednih nekoliko sedmica“, naveo je Harel.

Vojni analitičar ukazao je na mogućnost uspjeha diplomatskih napora za produženje sporazuma o prekidu vatre – pogotovo ako bi Hamas pristao na formiranje vlade stručnjaka za upravljanje Pojasom Gaze, uz učešće Palestinske uprave i uz međunarodnu podršku – ali smatra da za Izrael glavnu prepreku predstavlja budućnost vojnog krila Hamasa i to je nešto u čemu Izrael odbija popustiti.

S druge strane, Izrael bi se mogao naći pred opcijom nastavka rata, uprkos velikim političkim i sigurnosnim rizicima, ako pregovori ne donesu konkretne rezultate u narednim sedmicama, upozorio je analitičar.

„U ovako složenoj situaciji svi scenariji ostaju otvoreni, ali ono što je sigurno jeste da će Netanyahuova odluka biti sudbonosna, kako za budućnost rata, tako za njegov opstanak na političkoj sceni“, zaključio je Harel.