Iran isključio mogućnost direktnih pregovora sa SAD-om o nuklearnom programu
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi odbacio je mogućnost bilo kakvih direktnih pregovora sa SAD-om u kontekstu trenutnog ‘maksimalnog pritiska’ američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi odbacio je u utorak mogućnost bilo kakvih direktnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u kontekstu trenutnog “maksimalnog pritiska” američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi iranskog nuklearnog programa.
Trump je bio arhitekta takozvane politike maksimalnog pritiska prema Iranu, tokom svog prvog mandata (2017-2021), uz ponovno uspostavljanje sankcija kako bi se zemlja ekonomski oslabila i izolirala na međunarodnoj sceni, prenosi Beta.
Nastavite čitati
list of 4 itemsPezeshkian: Nema pregovora Irana i SAD-a dok Trump ne obustavi prijetnje
Iran spreman razgovarati o svom nuklearnom programu
Khamenei: Teheran neće pregovarati pod nasilničkim pritiskom SAD-a
Od svog povratka na vlast u januaru, Trump je rekao da se sada zalaže za pregovore sa Iranom o kontroli njegovog nuklearnog programa, ali je također pojačao sankcije prema toj zemlji.
“Nećemo pregovarati pod pritiskom, prijetnjama ili sankcijama”, rekao je Araghchi, dan nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele nove sankcije Iranu, povezane sa prodajom nafte.
Šef iranske diplomatije je dodao da zbog toga neće biti direktnih pregovora između Irana i SAD-a o nuklearnom pitanju, sve dok se “na ovaj način vrši maksimalni pritisak”.
Iranski nuklearni program
Araghchi je to rekao tokom sastanka u Teheranu sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovim.
Iran je 2015. godine u Beču zaključio sporazum sa Francuskom, Njemačkom, Velikom Britanijom, Kinom, Rusijom i SAD-om o nuklearnom programu. Zauzvrat, tekst je predviđao smanjenje međunarodnih sankcija Teheranu.
Međutim, 2018. godine, Trump, tada predsjednik SAD-a u prvom mandatu, jednostrano je povukao svoju zemlju iz sporazuma i ponovo uveo teške sankcije Iranu.
Teheran je kao odgovor povećao rezerve obogaćenog uranija do 60 posto, dok je 90 posto potrebno za izradu atomskog oružja.
Iran brani pravo na razvoj nuklearnog programa u civilne svrhe, posebno energetske, ali negira da želi da napravi atomsku bombu, mada zapadne zemlje sumnjaju u to.