Šef danske diplomatije: Evropa se mora masovno naoružati

Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao je za agenciju AFP da se Evropa mora masovno naoružati suočena s “mješovitim signalima” iz Sjedinjenih Američkih Država pod liderstvom Donalda Trumpa.

“Evropa mora učiniti mnogo više kako bi se odbranila, ali i kako bi podržala Ukrajinu. Jer nalazimo se u vrlo, vrlo kritičnom periodu svjetske historije”, rekao je Lokke za francusku agenciju.

Njegovi su komentari uslijedili nekoliko sati nakon što je Kopenhagen objavio kako će povećati troškove odbrane za 50 milijardi kruna (sedam milijardi dolara) u naredne dvije godine kako bi se suočio s, kako navode, rastućom prijetnjom Rusije.

Trump je uznemirio evropske saveznike Washingtona, kao i Kijev otvaranjem pregovora sa Moskvom za koje strahuju da bi mogli okončati rat pod neprihvatljivim uvjetima. Američki predsjednik također je iznio sumnje u spremnost Washingtona da pomogne svojim saveznicima u NATO-u, pozivajući evropske države da preuzmu više odgovornosti za vlastitu odbranu.

Ogromne donacije Kijevu

Trump je također zategao odnose s Danskom nekoliko puta signalizirajući da želi kontrolu nad Grenlandom – autonomnom danskom teritorijom.

“Imamo neku vrstu mješovitih signala iz SAD-a. Mislim da porota još uvijek zasjeda”, izjavio je Rasmussen za AFP, istovremeno tvrdeći da Danska ostaje vjerni američki saveznik. “Dakle, način na koji odgovorimo i način na koji djelujemo danas također će utjecati na to kako će SAD odgovoriti i djelovati sutra.”

Dodatna sredstva dovest će dansku odbrambenu potrošnju na tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Otkako je Rusija izvršila invaziju u februaru 2022. godine, danska pomoć Ukrajini iznosi oko 7,52 milijarde dolara vojne pomoći i približno 741 milion dolara civilnih doprinosa, objavilo je dansko Ministarstvo vanjskih poslova, što ovu državu čini jednim od najvećih donatora Ukrajini.

“Bili smo uz Ukrajinu od prvog dana jer smo shvatili da se ne radi samo o Ukrajini. U osnovi se radi o sigurnosnoj arhitekturi u Evropi”, istakao je Rasmussen. “Znamo da Rusija ima kapacitete, ako rat u Ukrajini završi na neuspješan način, napasti susjedne države, pa čak i članice NATO-a u roku od nekoliko godina”, dodao je.

U izvještaju objavljenom prošle sedmice, danske obavještajne službe upozorile su kako će Rusija biti spremna pokrenuti “rat velikih razmjera” u Evropi u roku od pet godina ako rat u Ukrajini završi ili se zamrzne.

Podrška Irana, Kine, Sjeverne Koreje

Moskva je saopćila kako je rješavanje rata u Ukrajini neodvojivo od sveobuhvatnih promjena u evropskoj sigurnosnoj arhitekturi.

Kremlj želi povlačenje američkih i NATO snaga iz bivših sovjetskih zemalja i članica istočnog bloka, uključujući baltičke države, Rumuniju i Bugarsku. Rusija također zahtijeva garanciju NATO-a da neće ponuditi članstvo nijednoj drugoj bivšoj sovjetskoj državi, uključujući Ukrajinu.

“Mislim da se moramo prilagoditi stvarnosti kako bi gledali u novu normalu. A ova nova normala je, nadamo se, normala u kojoj još uvijek imamo snažno transatlantsko savezništvo i odnos”, rekao je Rasmussen.

Rekao je kako Rusija još uvijek može ratovati u Ukrajini nakon tri godine teških gubitaka zahvaljujući podršci Irana, Sjeverne Koreje i Kine.

“Ne možete gledati na rat u Ukrajini kao na izolirani fenomen”, naveo je Rasmussen.

“Mislim da je najbolji savjet svjetskim čelnicima da ove regionalne sukobe ne gledaju izolirano, već da gledaju kako su međusobno povezani. Mislim da jedini ispravan odgovor može biti da zapadni svijet stoji zajedno, da unaprijedimo… naše transatlantske odnose.”