Analiza: Evropske snage teško mogu garantovati mir Ukrajini bez američke podrške

Evropa je u teškoj situaciji zbog američkog zahtjeva da mirovnim snagama pomogne u provedbi budućeg mirovnog sporazuma u Ukrajini, piše u analizi Reuters, a prenosi Hina.

Stručnjaci kažu da bi slanje evropskih mirovnih snaga u Ukrajinu moglo oslabiti sposobnosti NATO-a za vlastitu odbranu te da bi misija, ipak, morala imati američku podršku.

Iako američki vojnici na terenu možda neće biti potrebni, odvraćanje u obliku američkih projektila srednjeg dometa i u konačnici nuklearnog oružja bit će, ipak, ključno.

„Nisam siguran da će bilo kakva sigurnosna garancija biti sto posto vjerodostojna protiv agresivnog i nacionalističkog Putina ako na neki način ne bude uključivala Amerikance”, rekao je Mark Lyall Grant, britanski savjetnik za nacionalnu sigurnost u vrijeme prvog Trumpovog mandata.

Američke garancije

Evropski dužnosnici su, također, rekli da bi same američke garancije štitile evropske mirovne snage i odvratile Rusiju od bilo kakvog budućeg napada na Ukrajinu.

Američki predsjednik Donald Trump prošle je sedmice šokirao Evropljane, dogovorivši bilateralne mirovne pregovore s Rusijom, koji su počeli u utorak u Rijadu, a američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je saveznicima da „bilo kakva sigurnosna garancija mora imati podršku sposobnih evropskih i neevropskih snaga.”

Jasno je dao do znanja da američke vojnike neće slati u Ukrajinu.

Na hitnom sastanku u Parizu evropski čelnici ostali su podijeljeni u pogledu slanja mirovnih snaga u Ukrajinu, plana o kojem su neke evropske nacije počele raspravljati prošle godine na inicijativu Francuske.

Takve snage povećale bi rizik od direktnog sukoba s Rusijom i bile bi teret za evropske vojske, čije su se zalihe oružja smanjile zbog donacija Ukrajini i koje su navikle jako se oslanjati na američku podršku u važnim misijama.

Britanski premijer Keir Starmer rekao je da je spreman poslati vojnike u Ukrajinu, ali i da će za to biti potrebna američka podrška.

Da li bi evropske snage u Ukrajini oslabile NATO?

Stručnjaci upozoravaju da bi slanje velikih evropskih snaga u Ukrajinu moglo oslabiti sposobnost NATO-a da se brani od rastuće prijetnje Rusije jer bi zaustavljanje sukoba omogućilo ruskoj ratnoj ekonomiji da brzo obnovi vojne zalihe.

Neki također dvoje hoće li evropske zemlje, koje teško podižu nivo vojne spremnosti nakon desetljeća relativnog mira od završetka hladnog rata, moći dovoljno brzo okupiti jedinice spremne za borbu, pogotovo ako se od njih bude očekivalo da nadziru više od 2.000 kilometara dugu liniju razdvajanja od Rusije i Bjelorusije.

Claudia Major, analitičarka njemačkog savjetodavnog tijela SWP-a, smatra da je to jedva izvedivo.

Procjenjuje se da bi trebalo od 40.000 do 150.000 vojnika, uz ukrajinske snage, rekla je za njemačku televiziju ARD.

Usporedbe radi, NATO-ove mirovne snage na Kosovu počele su sa 48.000 vojnika 1999. godine, osiguravajući teritoriju površine 11.000 kvadratnih kilometara, a Ukrajina je gotovo 55 puta veća od toga.

„Evropljani nemaju te snage u ovom trenutku, osim ako ne oslabe vlastitu odbranu ili planiranu odbranu Baltika, naprimjer, što je kontroverzno”, rekla je.

„Istovremeno, nemaju ključne sposobnosti u području izviđanja, protuzračne odbrane ili zračnih napada, što ima samo SAD u dovoljnoj mjeri.”

Rusija protiv NATO-ovih mirovnih snaga

Michael Kofman, viši naučni saradnik Zaklade Carnegie, rekao je da bi raspoređivanje tri brigade od 3.000 do 5.000 vojnika u bilo kom trenutku moglo biti dovoljno da se osigura četiri do pet sektora ratišta gdje su borbe bile koncentrisane.

Uobičajene rotacije radi odmora i obuke utrostručile bi broj potrebnih vojnika na, možda, 50.000 „a da se ne ponište sve potrebe po postojećem regionalnom odbrambenom planu”, objavio je na X-u.

Brief thoughts on a European force for Ukraine. I think there is a degree of requirements paralysis. It doesn’t have to be hundreds of thousands of troops, or cover a 1200km contact line. Where it is deployed, and in what role, is more important than the overall size. 1/

— Michael Kofman (@KofmanMichael) February 17, 2025

„Ali te snage moraju imati jedinice u blizini ratišta, a ne da lutaju na obuci u zapadnoj Ukrajini”, upozorio je, dodajući da bi takve jedinice morale biti mobilne.

„Važnije pitanje je što bi te snage činile i kako bi to odvraćalo Rusiju?”

Pita se i kakve bi vojne operacije mogle izazvati bilo kakvo rusko kršenje prekida vatre.

Neki stručnjaci smatraju da bi ukrajinskim snagama trebalo prepustiti da osiguravaju liniju razdvajanja, a sredstva odvraćanja bila bi izvan zemlje.

NATO u Ukrajini nije prihvatljiv za Rusiju

Hegseth nije izričito rekao da mirovne snage moraju biti stacionirane u Ukrajini, ali je jasno dao do znanja da neće biti obuhvaćene članom 5 NATO-a o uzajamnoj odbrani.

Međutim, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je novinarima u Rijadu u utorak da prisustvo bilo kakvih snaga iz država članica NATO-a u Ukrajini, pod bilo kakvom zastavom, nije prihvatljivo Rusiji.

Ali sredstvo odvraćanja izvan Ukrajine moglo bi pred Evropljane postaviti drukčiju dilemu jer nemaju oružje srednjeg dometa koje bi moglo gađati ruske mete iz daljine u slučaju povrede prekida vatre.

A nemaju ni veliki američki nuklearni arsenal koji je konačno sredstvo odvraćanja Rusije.