Njemački izbori: Svi obećavaju smanjenje birokratije

Osim borbe protiv ilegalne migracije, jedna od glavnih tema predizborne kampanje za skore njemačke opće izbore je ekonomski oporavak zemlje pri čemu vodeći političari obećavaju smanjenje birokratije koja guši privredu, piše Hina.

„Posljednjih godina naraslo opterećenje kroz birokratiju ogromna je kočnica ekonomskom rastu i oporavku“, saopćio je nedavno, apelirajući na sve stranke koje se u nedjelju bore za ulazak u Bundestag, Savez njemačkih industrijalaca (BDI) u svom „Temeljnom papiru za savezne izbore“.

Najmoćnije njemačko industrijsko udruženje je izračunalo da njemačka preduzeća u međuvremenu troše šest posto prometa na zadovoljavanje državne gladi za formularima, potvrdama i dozvolama.

Problem nije nov ni nepoznat. Gotovo sve stranke koje se bore za ulaz u sljedeći saziv Bundestaga borbu protiv birokratije stavljaju na visoke pozicije u svoje izborne programe.

Šteta 146 milijardi eura

No, problem je taj da je u posljednjih deset godina, prema podacima Savezne vlade, broj propisa porastao za čak 18 posto. A u tom razdoblju su u radu vlade učestvovale gotovo sve važnije stranke koje sada imaju šansu za ulazak u Bundestag s izuzetkom desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD) kojoj ionako predstavnici privrede dodjeljuju porazne ocjene kada je riječ o ekonomskoj politici.

Prema informacijama ekonomskog instituta Ifo, direktni troškovi birokratije su u međuvremenu narasli na 65 milijardi eura godišnje. No, još veća šteta nastaje neostvarenim privrednim učinkom kao direktnom posljedicom birokratije. Ifo govori o 146 milijardi eura godišnje.

Poduzetnici bježe u inozemstvo

„Nova vlada mora poduzeti mjere za suzbijanje birokratije kako bi Njemačku učinila konkurentnijom“, poručio je predsjednik BDI-a Siegfried Russwurm, ukazujući na recesiju koja već nekoliko godina visi nad Njemačkom.

Marie-Chritine Ostermann, predsjednica Udruženja porodičnih preduzeća, sektora ekonomije koji njemačku privredu drži na nogama, još je drastičnija.

„Ako se nešto ne promijeni u odnosu prema birokratiji, poduzetnici će biti prisiljeni investirati negdje drugdje“, rekla je Ostermann.

U predizbornoj kampanji Liberalno-demokratska stranka (FDP), jedna od članica raspale koalicije Olafa Scholza, grčevito se bori za ulazak u Bundestag, pokušavajući se iznova profilirati kao stranka privrednika.

Motorna pila kao uzor?

FDP ide čak toliko daleko da javno hvali „politiku motorne pile“ argentinskog predsjednika Javiera Mileija koji je, doduše, uspio srezati birokratiju i državne troškove, ali po cijenu drastičnog osiromašenja velikih dijelova stanovništva. Nešto što se u socijalnoj državi Njemačkoj niko ne usuđuje najavljivati.

Stranka FDP sada, nakon raspada vlade u kojoj je provela tri godine sa socijaldemokratama i zelenima, kaže da su liberali htjeli pokrenuti „najveći projekt u uklanjanju birokratije“ u novijoj njemačkoj historiji, ali da su ih u tome spriječili koalicijski partneri.

Milijarder i najnoviji bliski saradnik novog američkog predsjednika Donalda Trumpa Elon Musk u njemačku predizbornu kampanju se nije uključio samo podrškom AfD-u nego i kritiziranjem njemačke birokratije.

On je mjesecima ratovao protiv ekoloških pravila prilikom izgradnje svoje fabrike u blizini Berlina, a ‘papiri’ koje je morao sakupiti u procesu pokretanja proizvodnje su „napunili kamion“ i to svaki s pečatom udarenim ručno, narugao se Musk.

Kriv EU, ali i federacija

Političari se zbog porasta birokratije žale, upirući prstom u Brisel odakle dolazi više od 50 posto novih smjernica. To je, kako tvrde ekonomisti, djelomice istina. No, velik problem je njemački federalni sistem i činjenica da iste smjernice iz Brisela svaka od 16 saveznih država nerijetko implementira na svoj način.

Savezna pokrajina Hessen, u kojoj se nalazi i finansijska metropola Frankfurt, čak je nakon posljednjih izbora uvela ministra za debirokratizaciju. Njegov servis za pritužbe privrednika je već zaprimio gotovo 7.000 pritužbi, ali zakonodavne promjene trebaju vremena.

Ministarstvo vanjskih poslova je obećalo digitalno izdavanje viza za potencijalne useljenike na njemačko tržište rada, ali ta mjera nije smanjila redove ispred njemačkih konzulata.

I dalje teško do radnih viza

Radnici čekaju na vize umjesto da rade u Njemačkoj. To se posebno odnosi na zemlje zapadnog Balkana čiji građani još od početka 2016. smiju legalno odlaziti na rad u Njemačku pod uvjetom garancije radnog mjesta. Jedini problem su duga čekanja za radnu vizu u njemačkim diplomatskim predstavništvima.

Privrednici su posebno očajni zbog novog zakona koji dodatno usporava učinkovitost preduzeća. Da je Zakon o praćenju i održavanju standarda kod dobavljača promašen, slažu se čak i oni koji su ga donijeli, a donio je velike glavobolje ekonomiji, no na kraju nije polučio rezultate.

Iako kod takvih zakona svi vole prvo optužiti Zelene, u čijoj je nadležnosti u posljednjem izbornom razdoblju bilo Ministarstvo privrede, taj je zakon plod prijašnje vlade Angele Merkel i Ministarstva rada i razvojne pomoći, koji su bili u rukama socijaldemokrata i demokršćana.

Porezni obračun na podmetaču za čaše

Upravo se kancelarski kandidat demokršćanske Unije CDU/CSU Friedrich Merz sada profilira kao jedina garancija za borbu protiv birokratije i oporavak ekonomije općenito.

Za bivšeg menadžera američkog fonda Blackrock mnogi vjeruju da se zaista razumije u ekonomsku politiku.

Merzov je slavni „porezni obračun na podmetaču za pivske čaše“, star više od 20 godina, kojim je predsjednik ekonomskog krila Kršćansko-demokratske unije jednostavnom računicom, koja stane na nekoliko kvadratnih centimetara papira, građane pokušavao uvjeriti u to da se može i bez birokratije.

Kada je prije nekoliko dana u TV-debati bio suočen sa svojom nekadašnjom idejom, Merz je rekao kako se ne treba držati baš više od 20 godina starog modela, ali kako on pokazuje da je borba protiv birokratije moguća.

No, kako je jedan poduzetnik rekao u nedavnom razgovoru za agenciju AFP: „Možda Nijemci jednostavno u svojoj DNK imaju uprogramiranu ljubav prema papirologiji“.