Predizborna kampanja u Njemačkoj ulazi u završnu fazu

Sedmicu dana uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj sve je izglednija pobjeda Unije CDU/CSU i demokršćanskog kancelarskog kandidata Friedricha Merza, dok je kratka predizborna kampanja dodatno podijelila naciju, posebno o pitanju migracija.

U gotovo svim reprezentativnim ispitivanjima Unija CDU/CSU već sedmicama ima oko 30 posto podrške. Na drugom mjestu se ustalila desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD). Na trećem i četvrtom mjestu s gotovo 15 posto su Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) kancelara Olafa Scholza te stranka Zeleni, prenosi Hina.

Ulazak u parlament je nesiguran za stranku Ljevica, Liberalno-demokratsku stranku (FDP) koja se nalazila u posljednjoj vladi te za novoosnovani populističko-ljevičarski Savez Sahra Wagenknecht (BSW).

Vjerovatna Velika koalicija

Vjerovatna pobjeda saveza Kršćansko-demokratske unije (CDU), koja zastupa demokršćansku opciju na saveznom nivou i bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) će, međutim, biti prvi korak u formiranju stabilne vlade, toliko potrebne zemlji koja se suočava s nizom problema, počevši od neregulirane migracije preko posrnule ekonomije pa do zastarjele infrastrukture.

Matematički gledano i prema aktuelnim ispitivanjima javnog mnijenja, Unija CDU/CSU bi mogla formirati vladu sa SPD-om, tzv. Veliku koaliciju koja je već u nekoliko navrata, posljednji put pod kancelarkom Angelom Merkel, vladala zemljom.

U korist ovoj prognozi govore, ne samo najsrodniji pogledi na mnoge političke teme, nego i činjenica da u posljednje vrijeme aktuelni kancelar Scholz i njegov izazivač Merz izbjegavaju međusobne oštre napade.

Jedini izuzetak je pokušaj Friedricha Merza da uz pomoć glasova AfD-a pogura neke antiimigracijske inicijative u Bundestagu i to nekoliko sedmica uoči izbora. Za SPD, ali i jedan dio javnosti Merz je time prekršio svoje obećanje da ni pod koju cijenu neće sarađivati s ekstremnim strankama, što mu se u predizbornoj kampanji redovno predbacuje.

Koalicija Unije i Zelenih je zbog velikih razlika u stavu o osnovnim pitanjima, ali i oštrom otporu CSU-a, koji je uveo veto na postizbornu saradnju sa Zelenima, malo izvjesna.

Niko ne želi u koaliciju s AfD-om

S AfD-om Unija CDU/CSU ne želi koalirati ni pod koju cijenu, a takav stav demokršćani gaje i prema strankama koje smatraju ekstremističkim među koje, prema njihovoj ocjeni, spada i stranka Ljevica kao i BSW.

Protivnici migracije, među kojima prednjači AfD, dobili su podršku i nakon nekoliko napada u Njemačkoj, u kojima su počinitelji bili migranti iz Afganistana i Sirije, što je povećalo pritisak na aktuelnu vladu Olafa Scholza da od početka jeseni počne uvoditi mjere među koje spada i uvođenje kontrola na svim kopnenim granicama.

U međuvremenu vlada konsenzus o potrebama smanjenja migracije.

Iako se SPD i Unija CDU/CSU međusobno optužuju za povećanje ilegalne migracije, sve je jače uvjerenje da stranke demokratskog centra moraju pojačano sarađivati, posebno na smanjenju neregulirane migracije, a time i smanjenju utjecaja AfD-a.

„Jasno je da sve stranke centra moraju sarađivati kako bi spriječili AfD da prije ili kasnije dođe na vlast“, rekla je za agenciju AFP politologinja Marianne Kneuer s Tehničkog univerziteta u Dresdenu.

Novu vladu čeka gomila problema

Merz je rekao da će težiti tome da do Uskrsa sastavi novu vladu koju očekuje zabrinjavajući popis zadataka s kojima se mora suočiti, a on bi se u eri pojačanih geopolitičkih turbulencija mogao dodatno povećati.

Ekonomija Njemačke, na kojoj joj je cijeli svijet dugo zavidio, nije u stanju vratiti se na pozicije uoči pandemije. Izvoznoj naciji prijeti još više problema jer se Kina iz ključnog tržišta za njemački izvoz pretvorila u ključnog konkurenta.

No, najveći izazov mogao bi doći iz Washingtona, dugog osnovnog saveznika Berlina. Donald Trump ni tokom svog prvog mandata nije krio netrpeljivost prema zemlji svojih predaka, a događaji na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, koja se održala proteklog vikenda, pokazuju da SAD u potpunosti okreće leđa Evropi, a posebno Njemačkoj, kako piše Hina.

Jedina podrška koja u smjeru Njemačke trenutno dolazi s druge strane Atlantika je podrška AfD-u. Tu su stranku javno podržali i novi Trumpov čovjek Elon Musk kao i njegov potpredsjednik J. D. Vance.

Njemački institut za ekonomska istraživanja upozorio je da bi “ova neizvjesnost i eskalacija trgovinskog sukoba” mogli koštati njemačku ekonomiju do jedan posto privredne proizvodnje i produžiti recesiju na još jednu godinu.