Minhenskom konferencijom dominira rasprava o novom smjeru Washingtona

Minhenska sigurnosna konferencija počinje svoj treći i posljednji dan u nedjelju, a raspravom dominira smjer nove američke administracije u ukrajinskom ratu i sporovi oko evropskog sudjelovanja u pregovorima za mir.

Evropska sigurnosna arhitektura, brže pristupanje balkanskih zemalja EU-u i konkurentnost Evrope na dnevnom su redu posljednjeg dana međunarodnog skupa u glavnom gradu Bavarske, navodi njemačka novinska agencija dpa.

Prvog dana konferencije američki potpredsjednik JD Vance oštro je kritizirao evropske saveznike optuživši ih za ograničavanje slobode izražavanja i ugrožavanje demokratije.

Između ostalog, kritizirao je isključenje krajnje desnog Saveza za Njemačku (AfD) i populističkog Saveza Sahra Wagenknecht (BSW) sa sigurnosne konferencije te se općenito usprotivio isključenju stranaka.

Predstavnici njemačke vlade su to odbacili.

G7 pruža ‘nepokolebljivu podršku Ukrajini’

Na marginama sigurnosne konferencije sastali su se ministri vanjskih poslova Grupe sedam (G7) vodećih industrijaliziranih zemalja u subotu i potvrdili svoju “nepokolebljivu podršku Ukrajini”.

“Članovi G7 razgovarali su o razornom ratu Rusije u Ukrajini”, rekli su ministri u zajedničkoj izjavi.

“Naglasili su svoju predanost zajedničkom radu kako bi pomogli postizanju trajnog mira i snažne i prosperitetne Ukrajine te ponovno potvrdili potrebu za razvojem čvrstih sigurnosnih garancija kako bi se osiguralo da rat neće ponovno početi.”

Sastanku najviših diplomata SAD-a, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Kanade, Japana i Italije te EU-a prisustvovao je i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.

Ukrajina se uz podršku Zapada gotovo tri godine brani od ruske invazije.

Zemlje G7 pružile su vojnu i finansijsku podršku Kijevu, uključujući stavljanjem Ukrajini na raspolaganje ruske državne imovine zamrznute na Zapadu, prenosi Hina.

U saopštenju od subote nisu isključene nove sankcije Rusiji.

“Sve nove, dodatne sankcije nakon febrzara trebale bi biti povezane s tim hoće li Ruska Federacija ući u stvarne, dobre napore za trajno okončanje rata protiv Ukrajine koji će Ukrajini pružiti dugoročnu sigurnost i stabilnost kao suverenoj, neovisnoj zemlji”, stoji u zajedničkoj izjavi.

“Članice G7 ponovno su potvrdile svoju nepokolebljivu podršku Ukrajini u odbrani njezine slobode, suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta.”

Države su se također obavezale na podršku trajnom miru na Bliskom istoku. Oni su podržali sporazum dogovoren između Izraela i palestinskog Hamasa, koji predviđa prekid vatre i oslobađanje talaca koje drži Hamas.

Također su pozvali na povećanje humanitarne pomoći ratom razorenom Pojasu Gaze.

Evropski samit o Ukrajini

Elizejska palača objavila je da evropski čelnici planiraju održati poseban samit u Parizu o sukobu u Ukrajini kao odgovor na planove američkog predsjednika Donalda Trumpa da okonča rat.

“U toku su razgovori vodećih evropskih političara o mogućem neformalnom susretu, ali ništa još nije finalizirano”, saopštili su iz Elizejske palače.

Nisu željeli potvrditi hoće li se samit održati u nedjelju ili ponedjeljak u Parizu.

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski isprva je najavio planove na X-u, ali je kasnije izbrisao objavu u kojoj je također stajalo: “moramo pokazati našu snagu i jedinstvo.”

Na sigurnosnoj konferenciji Sikorski je u početku govorio i o pozivu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na sastanak u Parizu.

Čelnici zemalja EU-a i Ukrajine opiru se pristupu Washingtona koji želi sam pregovarati s Rusijom da se okonča rat i inzistiraju na tome da bi i oni trebali biti dio pregovora za mirno rješenje sukoba koji bjesni već gotovo tri godine.

Američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom u srijedu i složili se započeti pregovore o okončanju rata “odmah”, podižući uzbunu među Ukrajinom i njezinim evropskim partnerima zbog potencijalnog zaobilaženja u mirovnim pregovorima.

SAD od Evrope traži da izvijesti o vojnim kapacitetima za Ukrajinu

Američka vlada zatražila je od evropskih saveznika da izvijesti kakvo bi oružje, trupe i sustave oružja mogli dati kao dio sigurnosnih garancija za okončanje ruskog rata u Ukrajini.

Zemlje su upitane koliko bi vojnika mogle poslati u Ukrajinu za mirovne snage ili programe obuke za održavanje mira nakon završetka sukoba, kao i konkretne prijedloge o tome kako bi izgledao mirovni aranžman predvođen Evropom.

Trumpova administracija rekla je da bi, ako se postigne mirovni sporazum u Ukrajini, Evropljani trebali preuzeti odgovornost za osiguranje da Rusija više ne napadne Ukrajinu, naglašavajući da SAD neće rasporediti mirovne snage u Ukrajini.

Glavni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je na marginama Minhenske sigurnosne konferencije da je svjestan da je takav upitnik poslan, iako ga on sam nije vidio.

Čelnik NATO-a rekao je da može u potpunosti razumjeti da bi dostava takvih podataka mogla pridonijeti mirovnim naporima, pomoći u fokusiranju razgovora i bila bi korak prema dobijanju mjesta za evropske vlade za pregovaračkim stolom.

Lavrov i Rubio o Ukrajini i uklanjanju bilateralnih prepreka

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Marco Rubio razgovarali su u subotu o situaciji u Ukrajini, kao i o uklanjanju “jednostranih prepreka” koje je postavila prethodna američka administracija, saopštila je Moskva.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u petak da njegova zemlja nije pozvana na pregovore u Saudijskoj Arabiji i da Kijev neće stupiti u kontakt s Rusijom prije konzultacija sa strateškim partnerima, podsjeća Reuters.

Lavrov i Rubio, u telefonskom pozivu koji je inicirao SAD, dogovorili su se da će održati kontakte radi rješavanja problema u bilateralnim odnosima, “u interesu uklanjanja jednostranih prepreka obostrano korisnoj trgovinskoj, ekonomskoj i investicijskoj saradnji naslijeđenih od prethodne administracije”, saopštilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Složili su se raditi na obnovi “međudržavnog dijaloga uz uzajamno poštovanje” u skladu s tonom koji su odredili predsjednici, saopšilo je ministarstvo.

SAD pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom i saveznici Kijeva širom svijeta nametnuli su valove sankcija Moskvi zbog njezine invazije na Ukrajinu prije tri godine, s ciljem slabljenja ruske ekonomije i ograničavanja ratnih napora Kremlja.