Rat i mogući mir u Ukrajini: Želje Moskve i Kijeva

Američki predsjednik Donald Trump razgovarao je s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim ove sedmice i sugerirao kako su ti odvojeni razgovori – svaki je trajao više od sat vremena – bili početak mirovnih pregovora, piše AFP.

Agencija u nastavku donosi kakav je stav Moskve i Kijeva u pregovorima koji bi mogli okončati gotovo trogodišnji rat i koji je koštao desetke hiljada života.

Rusija: Riješiti ‘temeljne uzroke’

Tokom razgovora s Trumpom Putin je rekao da je za okončanje rata u Ukrajini potrebno riješiti “temeljne uzroke” sukoba.

To je očita referenca na sigurnosne zahtjeve koje je Moskva postavila Sjevernoatlantskoj alijansi (NATO) i Washingtonu krajem 2021. godine, sedmicama prije pokretanja rata.

Ti su zahtjevi predviđali sveobuhvatne promjene u evropskoj sigurnosnoj arhitekturi, uključujući povlačenje američkih i NATO snaga iz bivših sovjetskih republika i članica istočnog bloka, uključujući baltičke države (Estoniju, Litvaniju i Latviju), Rumuniju i Bugarsku – koje su sve članice NATO-a i Evropske unije.

Rusija je, također, zahtijevala garancije NATO-a da neće ponuditi članstvo nijednoj drugoj bivšoj sovjetskoj naciji, uključujući Ukrajinu, niti provoditi vojne operacije na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza (SSSR).

Kremlj, otkako je pokrenuo invaziju, odbacuje ideju o zamjeni teritorije u Rusiji koju kontrolira Ukrajina za ukrajinsku teritoriju koju kontrolira njegova vojska.

Moskva smatra da svaki sporazum o okončanju sukoba mora odražavati “nove realnosti na terenu”, misleći na aneksiju četiri južne i istočne ukrajinske teritorije 2022. godine kao i na zauzimanje Krima 2014.

Također je isključila direktne razgovore sa Zelenskim, tvrdeći da je njegov predsjednički mandat završio prošle godine. Prema vanrednom stanju uvedenom nakon invazije, Zelenski ostaje vođa i kao takav je međunarodno priznat.

Putin je pohvalio američkog predsjednika Donalda Trumpa, izrazio spremnost da se s njim sastane i čak sugerirao da rat ne bi počeo da je Trump bio u Bijeloj kući 2022. godine

Ukrajina: ‘Pravedan mir’

S druge strane, Zelenski želi da rat završi što je prije moguće i da Ukrajina dobije sigurnosne garancije koje bi spriječile buduće ruske napade, poput članstva u NATO-u ili velikog inozemnog mirovnog kontingenta.

Rekao je da bi razgovori trebali uključiti Ukrajinu, Rusiju, Sjedinjene Američke Države i Evropsku uniju, budući da se Kijev – trenutno kandidat – nada članstvu u bloku.

Kijev odbija ustupiti teritoriju Rusiji, ali Zelenski je priznao da bi Ukrajina možda mogla vratiti neke teritorije tek kasnije uz pomoć diplomatije.

Nastojao je okupiti saveznike oko ukrajinske vizije za okončanje rata kroz dva dokumenta, Formulu mira i Plan pobjede. Rekao je da pregovori koji isključuju Kijev neće uspjeti.

Ukrajina je prošlog augusta osvojila dijelove ruske granične regije Kursk i kaže da će ta teritorija biti važan adut u pregovorima. Ranije ove sedmice je iznio ideju da je se odrekne u zamjenu za dio teritorije u Ukrajini koji drži Rusija.

Prethodno je rekao da će potpuno povlačenje ruskih trupa biti preduvjet za razgovore i da samo “pravedan mir” može trajno okončati rat.

Okvir trenutne situacije

Kijev ne vjeruje da će Moskva održati svoj dio bilo kakvog dogovora bez kontrole, ukazujući na nekoliko prethodnih paktova.

U julu su 2022. dvije države potpisale sporazume s Turskom i Ujedinjenim narodima, koji Ukrajini omogućuju zaobilaženje ruske pomorske blokade u Crnom moru radi izvoza žitarica. Kremlj je jednostrano raskinuo sporazum godinu dana kasnije, žaleći se da su njegovi pozivi na ublažavanje sankcija ignorirani.

Ovosedmični razgovori u Minhenu dolaze deceniju nakon što su Francuska, Njemačka, Ukrajina i Rusija pokušale dogovoriti mirovni sporazum u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije, kako bi se okončale borbe između separatističkih snaga koje podržava Kremlj i Kijeva.

Ti su krhki sporazumi dali separatistima koje podržava Rusija de facto kontrolu nad dijelovima istočne Ukrajine, za što Kijev kaže da je Rusiji dalo vremena da izgradi svoju vojsku kako bi pokrenula invaziju punog obima 2022. godine.