Izbori u Njemačkoj: Najizglednije koalicije i kompromisi

Friedrich Merz, čiji je konzervativni blok CDU/CSU daleko ispred ostalih u anketama, gotovo sigurno će morati formirati koaliciju kako bi osigurao većinu.

Predizborni plakati Friedricha Merza iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) i njemačkog kancelara Olafa Scholza iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) (Jana Rodenbusch / Reuters)

Njemačka bi se mogla suočiti s mjesecima političke neizvjesnosti nakon saveznih izbora 23. februara jer će šef opozicije Friedrich Merz, čiji je konzervativni blok CDU/CSU daleko ispred ostalih u anketama, gotovo sigurno morati formirati koaliciju kako bi osigurao većinu, piše Reuters.

Dvostranačka koalicija vjerovatno bi bila manje sklona raspadu od tripartitne. Trostrana koalicija kancelara Olafa Scholza, prva u Njemačkoj nakon nekoliko decenija, raspala se zbog unutrašnjih sukoba prošlog novembra. No, Merz možda nema izbora. Ako neka od manjih stranaka dosegne prag od pet posto za osvajanje zastupničkih mjesta, to bi moglo rascjepkati raspodjelu fotelja, zbog čega bi mu bila potrebna dva partnera.

Nastavite čitati

list of 4 itemsend of list

Snaga krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), s kojom druge stranke odbijaju službeno sarađivati, također bi mogla dodatno zakomplicirati izgradnju koalicije.

Reuters donosi pregled nekih od najizglednijih koalicija i kompromisa koji će biti potrebni za postizanje dogovora.

Velika koalicija (CDU/CSU, SPD)

Takozvana velika koalicija dviju velikih centrističkih stranaka, CDU/CSU i Scholzovih socijaldemokrata lijevog centra (SPD) smatra se najvjerovatnijim ishodom.

SPD i CDU/CSU su već četiri puta zajedno vladali od Drugog svjetskog rata, o čega tri puta pod vodstvom bivše konzervativne kancelarke Angele Merkel. Merz je, međutim, pomakao blok dalje udesno, zauzevši čvršći stav o migraciji od Merkel i stav o ekonomiji koji je više orijentiran tržištu.

CDU/CSU želi široko smanjenje poreza, dok SPD želi povećati poreze za osobe s visokim primanjima i oživjeti porez na bogatstvo. To znači da bi se obje teško mogle dogovoriti o dubljim reformama, osim mogućeg popuštanja kočnice duga.

Vjerovatnost: 60 posto (prema grupi Euroazija)

KIWI (CDU/CSU, Zeleni)

“Kiwi” koalicija CDU/CSU i Zelenih, nazvana zbog njihove crne i zelene boje, još je jedna mogućnost, iako se smatra manje vjerovatnom. Ove dvije snage možda neće postići većinu.

Iako dijele neka vanjskopolitička stajališta, kao što je potreba za pružanjem odlučnije podrške Ukrajini, međusobno se razlikuju po pitanju unutrašnje politike, a posebno migracije.

Taj se jaz produbio prošlog mjeseca kada je Merz odlučio usvojiti prijedlog kojim se poziva na suzbijanje neregularnih migracija uz podršku AfD-a. Zeleni su bili među njegovim najoštrijim kritičarima.

Markus Soeder, čelnik CSU-a (bavarske sestrinske stranke CDU-a), često je odbacivao takvu koaliciju.

Bio bi to savez bez presedana na nacionalnom nivou iako njih dvoje zajedno vladaju u tri njemačke države.

Vjerovatnost: 15 posto (prema grupi Euroazija)

KENIJA (CDU/CSU, SPD, Zeleni)

Ako male stranke kao što su Slobodni demokrati (FDP) i krajnje ljevičarski Die Linke uđu u parlament i nijedna veća stranka ne uspije formirati većinu, CDU, SPD i Zeleni mogli bi odlučiti formirati koaliciju “Kenija”, jer njihove boje odgovaraju onima na kenijskoj zastavi (crno, crveno i zeleno).

Takve koalicije su se rijetko događale na državnom nivou.

Vjerovatnost: 10 posto (prema grupi Euroazija)

NJEMAČKA (CDU/CSU, SPD, FDP)

Još jedna teško vjerovatna trostrana kombinacija mogla bi biti koalicija “Njemačka”, koju bi mogli formirati CDU/CSU, SPD i FDP, nazvana po crnoj, crvenoj i zlatnoj boji njemačke zastave.

FDP-u i SPD-u bi bilo teško pronaći zajednički jezik jer je svađa o budžetu između Scholza i šefa FDP-a Christiana Lindnera, koji je tada bio ministar finansija, dovela do raspada trostruke koalicije i dovela do prijevremenih izbora.

Vjerojatnost: 10 posto (prema grupi Euroazija)

Manjinska vlada

Neke njemačke pokrajine imaju manjinske vlade koje traže različite partnere za svaki dio zakona.

Međutim, to se nikada nije dogodilo na početku novog zakonodavnog razdoblja na saveznom nivou, tek nakon što se koalicija raspala, zbog straha od nestabilnosti koju bi to moglo stvoriti.

Neki političari ipak pozivaju stranke da razmotre tu opciju s obzirom na to koliko komplicirano postaje formiranje koherentne koalicije.

Sam Merz je u intervjuu 2017. rekao da stranke ne bi trebale isključiti mogućnost manjinske vlade, iako se o tome u posljednje vrijeme nije oglasio.

Izvor: Agencije

Reklama