Zašto Trumpov prijedlog za Gazu zabrinjava regiju

Predsjednik SAD-a Donald Trump izazvao je gnjev arapskog svijeta, rekavši da Palestinci neće imati pravo na povratak u Pojas Gaze, prema njegovom prijedlogu za preuzimanje kontrole nad Pojasom, kojeg je razorio izraelski rat koji je trajao više od 15 mjeseci.

Od prvih dana rata u Gazi, arapske vlade, posebno Egipat i Jordan, odbijale su ideju o protjerivanju Palestinaca s teritorija na kojima žele uspostaviti svoju buduću državu, a koja bi uključivala okupiranu Zapadnu obalu i Pojas Gaze.

Trump je 25. januara prvi put predložio da Egipat i Jordan prihvate Palestince iz Gaze, što je prijedlog koji su obje zemlje oštro odbile.

U šokantnoj izjavi od 4. februara, nakon sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Washingtonu, Trump je predložio iseljenje 2,2 miliona Palestinaca iz Pojasa Gaze i američko preuzimanje kontrole nad razorenim priobalnim pojasom, kojeg želi obnoviti i pretvoriti u „bliskoistočnu rivijeru“.

Trump je 10. februara rekao da Palestinci neće imati pravo da se vrate u Pojas Gaze, prema njegovom planu, što je u suprotnosti s izjavama njegovih zvaničnika koji su govorili da će iseljenje stanovnika Pojasa Gaze biti privremeno.

Trumpov plan, koji podrazumijeva američku kontrolu nad ratom razorenim Pojasom Gaze i njegov ekonomski razvoj, dotiče se jednog od najosjetljivijih pitanja u arapsko-izraelskom sukobu.

Trump, poznat kao nepopustljiv pregovarač u svojoj ranijoj karijeri njujorškog investitora za nekretnine, siguran je da može uvjeriti Jordan i Egipat da prime Palestince. Također je rekao da bi Palestinci mogli imati „znatno bolje stambene uvjete“.

Trumpovi planovi vjerovatno će pojačati strahove stanovnika Gaze od protjerivanja iz priobalnog pojasa, kao i zabrinutost arapskih zemalja, koje su oduvijek strahovale da bi ovakav potez mogao destabilizirati regiju.

Šta se krije iza tih strahova?

Palestince već dugo progone sjećanja na Nakbu, kada su hiljade protjerane iz svojih domova, uspostavljanjem Izraela 1948. godine.

Mnogi od njih su tada protjerani ili su pobjegli u susjedne arapske zemlje, uključujući Jordan, Siriju i Liban, te su mnogi od njih ili njihovi potomci još u izbjegličkim kampovima u tim zemljama, a neki su otišli u Gazu.

Danas blizu 5,6 miliona palestinskih izbjeglica, uglavnom potomaka onih koji su izbjegli, žive u Jordanu, Libanu, Siriji, na okupiranoj Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. Palestinsko ministarstvo vanjskih poslova navodi da otprilike polovina registriranih izbjeglica još nema državljanstvo, a mnogi od njih žive u prenaseljenim kampovima.

Trumpov govor o preseljenju blizu dva miliona stanovnika Pojasa Gaze noćna je mora za Jordan koji se oduvijek plašio masovnog protjerivanja Palestinaca iz Pojasa Gaze i sa Zapadne obale, te odražava viziju koju su desničarski Izraelci dugo promovirali, prema kojoj bi Jordan trebao biti alternativna palestinska domovina.

Posljednji val sukoba, koji je trenutno zaustavljen krhkim primirjem, obilježen je do sada neviđenim izraelskim bombardiranjem i kopnenom ofanzivom na Pojas Gaze, uništavajući veliku većinu te teritorije.

Većina stanovnika Pojasa Gaze je tokom ovog izraelskog rata bila prisiljena više puta raseljavati se unutar samog Pojasa. Prema podacima palestinskog zdravstva, izraelski rat je ubio više od 48.000 stanovnika Pojasa Gaze.

Kako su se Palestinci kretali tokom ovog sukoba?

Prije nego što je Izrael pokrenuo napad na Pojas Gaze 2023. godine, tražio je od Palestinaca na sjeveru Pojasa da se premjeste u, kako je rekao, sigurne zone na jugu. Kako se napad širio, tražio je od njih da idu ka jugu, ka Rafahu na granici s Egiptom.

Kasnije tokom rata, naredio im je da se presele u novu humanitarnu zonu u Mawasiju, priobalnom području dužine 12 kilometara, ali je i to područje bombardirao više puta i počinio nekoliko masakra tamo.

Prema procjenama UN-a, oko 85 posto stanovništva Pojasa Gaze – koje se smatra jednim od najgušće naseljenih područja na svijetu – raseljeno je iz svojih domova.

Može li doći do masovnog raseljavanja u trenutnom sukobu?

Mnogi Palestinci u Pojasu Gaze kažu da neće otići čak ni ako im se pruži prilika jer se boje da bi to dovelo do još jednog trajnog raseljavanja, ponavljajući sudbinu iz 1948.

Egipatske vlasti su javno odbacile ideju raseljavanja Palestinaca, pozivajući se na razloge povezane s ljudskim pravima.

Šta su rekli Izraelska vlada i njeni političari?

Yisrael Katz, bivši izraelski ministar vanjskih poslova i sadašnji ministar odbrane, rekao je 16. februara 2024. godine da Izrael ne namjerava protjerati Palestince iz Pojasa Gaze te da će uspostaviti koordinaciju s Egiptom u vezi s palestinskim izbjeglicama kako bi pronašao način da interesi Egipta ne budu ugroženi.

Međutim, komentari nekih izraelskih ministara izazvali su strahove među Palestincima i Arapima od nove Nakbe. Izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich više puta je pozivao na politiku „ohrabrivanja migracije“ Palestinaca iz Pojasa Gaze i na nametanje izraelske vojne vlasti u Pojasu.