Njemački izbori: Koje stranke izlaze i koja im je politika

Njemačka će održati prijevremene parlamentarne izbore 23. februara nakon raspada trostruke koalicije kancelara Olafa Scholza, piše agencija Reuters.

U nastavku više detalja britanske agencije o glavnim strankama koje se takmiče, kakve rezultate imaju u anketama i koja su ključna politička pitanja.

Stranke

Njemačka ima dvije centrističke stranke “velikog šatora”: Scholzove socijaldemokrate lijevog centra (SPD) s opozicijskim konzervativcima, te Demokršćansku uniju (CDU) i njenu bavarsku sestrinsku stranku Kršćansko-socijalnu uniju (CSU).

Objema je pala podrška javnosti posljednjih godina, dok manje stranke poput Zelenih i ekstremno desne Alternative za Njemačku (AfD) dobijaju na snazi.

Kandidate za kancelara imaju SPD, konzervativci, Zeleni i AfD.

U utrci su i protržišni Slobodni demokrati (FDP), krajnje ljevičarski Linke i ljevičarski Savez Sahra Wagenknecht (BSW), koji su svi u opasnosti da ne prebace prag od pet posto za ulazak u parlament, prema anketama javnog mnijenja.

Ankete

Konzervativci vode u anketama u cijeloj državi više od dvije godine i imaju 29 posto podrške, prema posljednjem istraživanju koje je INSA objavila 8. februara, a slijedi ih AfD s 21 posto.

Scholzov SPD je sa 16 posto pao na treće s prvog mjesta koje je osvojio na izborima 2021. godine. Slijede Zeleni sa 12 i BSW sa šest posto. FDP, prema anketama, podržava četiri posto, a Linke pet posto njemačkih birača.

Analitičari su stava da se ankete mogu brzo promijeniti jer su glasači manje lojalni strankama nego što su bili. U predizbornoj kampanji 2021. konzervativci su u roku nekoliko mjeseci išli od prvog do drugoplasiranog.

Kao posebno sklon gafovima i “kratkog fitilja” smatra se vođa konzervativaca Friedrich Merz.

Ključne tačke kampanje

Ukrajina

Sve vodeće njemačke stranke podržavaju pomoć Ukrajini u odbrani od ruske invazije, dok AfD i BSW žele prekid isporuka oružja Kijevu i obnovu dobrih odnosa s Moskvom.

Međutim, Scholz i njegov SPD nedavno su zauzeli oprezniji ton – naglašavajući potrebu za diplomatijom – od konzervativaca, Zelenih i FDP-a, koji su svi za to da Njemačka isporuči Kijevu projektile dugog dometa Taurus.

Obnova ekonomije

Scholz je predložio poticanje privatnih ulaganja i modernizaciju infrastrukture s vanbudžetskim fondom od 100 milijardi eura. Njegov SPD, također, planira direktni povrat poreza od deset posto na ulaganja u opremu od strane kompanija.

Robert Habeck iz Zelenih je, kao i Scholz, pozvao na reformu ustavno utvrđene kočnice duga u Njemačkoj kako bi se omogućila veća javna potrošnja.

Merz je, također, signalizirao otvorenost za umjerenu reformu kočnice duga, ali se u manifestu njegova stranka obavezala da će je zadržati. S druge strane, AfD i FDP žestoki su branitelji ograničenja javnog zaduživanja.

Plan rada CDU/CSU predložio je opsežne finansijske olakšice za firme i građane, uključujući smanjenje poreza na dohodak i poreza na dobit, te niže naknade za struju. Nisu rekli kako će se to finansirati.

Iz AfD-a navode kako žele da se Njemačka odrekne eura, ponovno uvede njemačku marku i potencijalno napusti Evropsku uniju.

Migracije

Veliki broj nasilnih napada u Njemačkoj, za koje su osumnjičene strane osobe pojačalo je zabrinutost javnosti zbog sigurnosti i migracija, što je natjeralo političke stranke da zahtijevaju strožije mjere za migraciju.

Nakon posljednjeg napada 22. januara, Merz je uz podršku AfD-a sponzorirao nacrt zakona, čime je razbio tabu protiv saradnje s krajnje desnom strankom. Međutim, kasnije nije uspio osigurati većinu za prijedlog zakona jer su ga neki od zastupnika iz njegove stranke odbili podržati.

Općenito, konzervativni CDU je posljednjih godina zauzeo strožije stajalište o imigraciji, pozivajući na vraćanje tražitelja azila na granice te na ograničenja ponovnog spajanja porodica i naturalizacije za izbjeglice.

Antiislamski i antimigracijski AfD pozvao je na zatvaranje granica i da tražitelji azila više nemaju pravo na spajanje porodica. Neki visoki članovi AfD-a otišli su dalje u svojim komentarima i bili su prisutni u raspravama među ekstremno desnim aktivistima o deportaciji miliona ljudi stranog porijekla, uključujući njemačke državljane.

Sam SPD je pooštrio svoju poziciju provođenjem strožijih graničnih kontrola i ubrzavanjem deportacija, iako želi dovesti više stranih kvalificiranih radnika.

Nasuprot tome, Zeleni održavaju otvoreniju politiku azila, zalažući se za državne inicijative spašavanja na moru i pojednostavljujući procese spajanja porodica i jačajući integraciju.

Energetika

Visoke cijene energije i dalje su veliki izazov za domaćinstva i firme u Njemačkoj i važna tema izborne kampanje.

Oko širenja obnovljive energije kako bi se smanjili troškovi slažu se CDU, SPD i Zeleni, ali se razlikuju u pristupima finansiranju: CDU predlaže korištenje viših prihoda od CO2 certifikata za niže naknade za mrežu, dok SPD i Zeleni podržavaju državne subvencije koje se financiraju iz duga. Također, CDU i AfD predlažu procjenu povratka na nuklearnu energiju, ideju koju odbacuju SPD i Zeleni.

Subvencijama za obnovljive izvore energije se AfD u potpunosti protivi, zagovarajući neograničeni rad elektrana na ugalj i ukidanje taksi za CO2 kako bi se smanjili troškovi potrošača i povećala energetska sigurnost.

Odnosi s Trumpom

Za Njemačku je posebno osjetljivo pitanje kako se nositi s administracijom novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa koji je već naznačio mogućnost povećanja carina i smanjenja vojne podrške Evropi. Sjedinjene Američke Države ostaju glavna destinacija njemačkog izvoza i njegov glavni sigurnosni saveznik.

Scholz iz SPD-a se oštro suprotstavio Trumpovim komentarima o Grenlandu i Kanadi, dok je konzervativni Merz upozorio da mu ne drže predavanja, ističući umjesto toga područja moguće saradnje poput potencijalnog trgovinskog sporazuma EU – SAD ili zajedničke strategije prema Kini.

Habeck iz Zelenih je rekao da EU mora biti ujedinjen i tražiti razgovore s Trumpovom administracijom jer će trgovinski rat u konačnici naštetiti svim stranama.

Sve glavne stranke izrazile su skepticizam prema Trumpovom zahtjevu da evropske države povećaju izdvajanja za odbranu na pet posto ekonomske proizvodnje, s obzirom na to da će se Njemačka već boriti zadržati na dva posto nakon što istekne njen posebni fond za vojsku. Habeck je, međutim, već predložio povećanje na 3,5 posto.

Njemačka stranka koja je najviše prigrlila Trumpovu administraciju je AfD koji je dobio višestruku podršku od Trumpovog saveznika Elona Muska, što je rezultiralo njegovim razgovorom na X-u sa stranačkom kandidatkinjom za kancelarku Alice Weidel.