Lekcije iz iskustva obnove Mosula: Ko će obnoviti Gazu

Obnova Mosula, koji je oživio osam godina nakon razaranja, ulijeva tračak nade u obnovu Pojasa Gaze, iako su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Ujedinjeni narodi upozorili da bi ponovna izgradnja mogla trajati 15 godina, piše britanski list The Times.

Samer al-Atrush u svom izvještaju u britanskom listu navodi da su, kada su se stanovnici Mosula počeli vraćati u irački grad nakon što ga je koalicija predvođena SAD-om preuzela od ISIL-a, pronašli nenastanjivu pustoš. U borbama je uništeno gotovo 140.000 domova, zajedno s historijskom džamijom Al-Nuri, koja je poznata po svom kosom minaretu.

Osam godina kasnije, piše The Times, irački grad koji je ISIL učinio prijestolnicom svog hilafeta, vratio se u život. UNESCO je ove sedmice saopćio da se približava dovršetak obnove džamije i minareta te da se muzej u kojem se nalaze neprocjenjive asirske relikvije ponovno sastavlja pažljivo, prije ponovnog otvaranja zakazanog za sljedeću godinu.

Kao i Mosul, Pojas Gaze je postao nenastanjivo područje, kako je primijetio američki predsjednik Donald Trump dok je predstavljao plan za evakuaciju palestinskog stanovništva, prije nego što njegova zemlja preuzme to područje. Izraelska vlada je pozdravila taj prijedlog, ali su ga arapske zemlje osudile. Egipat je rekao da se Gaza može obnoviti, a da njeni stanovnici ostanu na tom području.

Navodeći druge primjere koji se mogu usporediti s razaranjima u Gazi, stručnjaci su podsjetili na masovna razaranja njemačkih gradova tokom Drugog svjetskog rata. Naveden je i primjer Groznog, čečenskog grada s gotovo milion stanovnika koji je ruska vojska uništila 2000. godine i koji je u potpunosti obnovljen uz milijarde dolara pomoći iz Kremlja.

Procjena štete

„Zgrade u Evropi građene su od cigle, drveta i nešto kamena. Ruševine su lokalni stanovnici mogli ukloniti bez potrebe za stručnom radnom snagom“, rekao je Mark Jarzombek, profesor povijesti arhitekture na Institutu za tehnologiju u Massachusettsu. „Ono što imate u Gazi je armirani beton“.

Čak bi i procjena štete i planiranje iskopavanja mogli potrajati godinama, kaže Jarzombek. „Inženjeri bi trebali doći i reći može li se nešto ukloniti ili je gomila opasna i nije sigurna. Trebali bi proći nekretninu po nekretninu i napraviti procjenu, a ta procjena će trajati godinama. Trebaju vam stručnjaci, a gdje će oni živjeti i kako će se dovoditi na posao svaki dan?“

Za razliku od Iraka i Čečenije, gdje centralna vlada može organizirati i finansirati obnovu u saradnji s međunarodnim partnerima, Gaza je okružena Izraelom i Egiptom koji sada imaju drugačije planove za budućnost regije, piše list.

Troškovi obnove procjenjuju se na desetke milijardi, a Ujedinjeni narodi kažu da bi mogli koštati više od 50 milijardi dolara.

Prema tome, govori se o najmanje deset godina kako bi se krenulo u rješavanje problema, ako sve bude išlo kako treba. To bi moglo potrajati i 20 godina, što znači da dijete koje danas odrasta u Gazi vjerovatno neće doživjeti da odrasta u kući ili stanu poput svojih roditelja.