‘Modern Diplomacy’: Ruska ekonomija je na rubu kolapsa

Neizvjesnosti oko situacije u Rusiji porasle su otkako je rat u Ukrajini ušao u pat poziciju. Sve manja vojna parada na Crvenom trgu i unutrašnje sigurnosne prijetnje simboliziraju veći, dublji problem kroz koji država prolazi. Ruska ekonomija također se suočava sa značajnim izazovima jer su kamatne stope i dalje visoke, što ukazuje na to da ekonomija pati od inflacionih pritisaka, dok se nastavljaju rasprave o mogućnosti daljnjeg podizanja kamatnih stopa.

U izvještaju koji je objavila internetska stranica Modern Diplomacy, autor Haoyu Henry Huang detaljno iznosi negativne posljedice koje je rat ostavio na rusku ekonomiju, uz brojne indikatore koji upozoravaju na mogućnost skorog ekonomskog kolapsa.

Strukturne slabosti od kojih pati ruska ekonomija, zajedno sa sankcijama, učinili su Moskvu nesposobnom da podnese troškove rata od njegovog početka. Također, posljedice rata, poput neodgovorne državne potrošnje i manjka radne snage, također predstavljaju ozbiljnu prijetnju budućnosti ekonomije.

Iako se ekonomski rast može činiti očiglednim, ruska ekonomija se suočava s dubokim strukturnim problemima, zbog kojih nije sposobna izdržati dugotrajne ratove. Prije rata, ruska ekonomija se uveliko oslanjala na izvoz energije i sirovina kao glavnog izvora prihoda.

Iako je postignut trgovinski suficit tokom posljednjih godina, globalne oscilacije cijena energije značajno su utjecale na godišnje prihode Rusije. Naprimjer, pad cijena nafte 2014. godine i kasnija ekonomska recesija pokazali su ranjivost ruskih izvora prihoda. Također, velika zavisnost Rusije od uvoza industrijskih proizvoda još od sovjetske ere odraz je neravnoteže u industrijskoj raspodjeli, što ekonomsku strukturu Moskve čini neprikladnom za dugotrajni rat.

Osim toga, troškovi modernog ratovanja predstavljaju teret koji Moskva ne može podnijeti. Na primjer, ruske vojne operacije u Siriji 2015. godine brzo su iscrpile ruske zalihe municije, dok su samo troškovi zračnih operacija iznosili četiri miliona dolara dnevno. Što se tiče trenutnog rata u Ukrajini, njegovi troškovi su znatno veći zbog obima operacija i broja potrebnih snaga.

Posljedice rata na izdatke

Krhka ruska ekonomija odražava se direktno na vojne izdatke. Vojni izdaci ostali su na niskom nivou do 2022. godine, sprječavajući provedbu mnogih bitnih nadogradnji. Naprimjer, raspoređivanje naprednih tenkova, poput T-14, nije ozbiljno razmatrano sve do početka rusko-ukrajinskog rata.

Ruska mornarica i zračne snage također su kasnile s modernizacijom svoje opreme. Posmatrajući parade povodom Dana pobjede posljednjih godina, postaje očito da Rusija nije sposobna da proizvodi ili skladišti vojnu opremu u velikim količinama, što ukazuje na strukturne nedostatke prisutne već decenijama.

Pokazalo se da sankcije nametnute Rusiji također imaju dugoročni učinak na ekonomiju te zemlje. Iako su ekonomski pokazatelji u početku bili stabilni, negativni učinci sankcija postupno su se pojavljivali mnogo kasnije. Ruski izvoz se značajno smanjio, a zemlja je prisiljena prodavati naftu i prirodne resurse ispod tržišnih cijena.

Ova situacija oslabila je sposobnost Rusije da ostvari prihod. Nadalje, sankcije su ograničile ruski pristup stranim valutama, prisiljavajući moskovsku berzu da obustavi trgovanje eurima i dolarima. Ove mjere su ograničile sposobnost Rusije da prikupi neophodna finansijska sredstva za podršku ratu.

Sekundarne sankcije

Prijetnje sekundarnim sankcijama također su prisilile druge zemlje da ograniče svoje trgovinske odnose s Rusijom. Naprimjer, kineske banke prestale su izdavati akreditive Rusima u dolarima od početka rata. Male kineske banke također su prestale prihvatati transakcije s Rusijom u kineskim juanima zbog straha od američkih sankcija.

U Srednjoj Aziji, kazahstanske i uzbekistanske kompanije već su pogođene sankcijama povezanim s Rusijom, što Rusima otežava korištenje regionalnih banaka za obavljanje transakcija. Otkako sve više međunarodnih aktera sarađuje u primjeni sankcija, ruski međunarodni trgovinski kanali značajno se smanjuju.

Rat također iscrpljuje ograničene ruske ekonomske resurse, zbog manjka radne snage i nekontrolirane državne potrošnje. Izvještaji pokazuju da 73 posto ruskih kompanija pati od nedostatka radne snage, što postavlja pitanja o budućnosti proizvodnih kapaciteta i rasta. Od početka rata, gotovo milion Rusa napustilo je zemlju, a većina njih su visokoobazovani i posjeduju ključna znanja za podršku ekonomiji, što dovodi do dodatnog pogoršavanja krize.