Washington Post: Koji su Trumpovi motivi za preuzimanje Grenlanda

Autor teksta smatra da invazija na Grenland nije dio planova Trumpa i njegovih saveznika.

Autor članka opisao je posjetu Trumpovog sina Donalda Grenlandu, u utorak 7. januara, kao propagandni trik (Emil Stach/Ritzau Scanpix/via REUTERS)

The Washington Post objavio je članak Ishaana Tharoora, u kojem je pisao o motivima američkog predsjednika Donalda Trumpa za preuzimanje Grenlanda, najvećeg otoka na svijetu koji uživa autonomiju unutar Kraljevine Danske.

Trump je ideju o preuzimanju otoka koji se nalazi sjeveroistočno od Kanade između Arktika i Atlantskog okeana, prvi put iznio 2019. godine tokom svog prvog predsjedničkog mandata i činila se kao šala prije nego što je odbijena od strane Danske, navodi se u članku.

Autor članka je istakao da je danska premijerka Mette Frederiksen opisala Trumpove ambicije za kupovinu otoka kao „glupe“, na što je američki predsjednik odgovorio otkazivanjem planirane posjete Kopenhagenu, smatrajući njenu izjavu „nepristojnom“.

Tharoor je naveo da su Trumpove ambicije prema Grenlandu ponovo postale dio njegovih planova s početkom njegovog drugog mandata i da se čini da ih se neće lako odreći.

Strateška lokacija

Trumpovo insistiranje na pripajanju Grenlanda SAD-u pripisano je njegovoj strateškoj lokaciji u arktičkoj regiji koja se topi – gdje Kina i Rusija, također, imaju sve veće interese – kao i bogatstvu prirodnih resursa za koje se vjeruje da leže ispod morskog dna i zaleđenih naslaga na otoku.

Autor članka opisao je posjetu Trumpovog sina Donalda Jr. Grenlandu, koja je bila u utorak 7. januara, kao propagandni trik jer je njegov otac obećao na društvenim mrežama da će „Grenland ponovo učiniti velikim“.

Trump pripajanje Grenlanda smatra „apsolutno nužnim“ za sigurnost Zapada te je novinarima u subotu rekao: „Vjerujem da ćemo ga dobiti.“

Trump i Frederiksen dugo su razgovarali telefonom, što je „šokiralo“ diplomate u Kopenhagenu. Činilo se da je američki predsjednik odbio ponudu danske premijerke za jačanje sigurnosne i ekonomske saradnje između njihovih zemalja.

Tharoor smatra da Frederiksen više ne doživljava Trumpove izjave kao šalu jer je rekla: „Nikada u životu nismo bili u ovako teškom periodu kao sada. Postoji samo jedan način da ovo prevaziđemo, a to je bliža i snažnija evropska saradnja kakva nije bila nikada prije.“

Danska je ove sedmice najavila vojni paket od oko dvije milijarde eura za svoje sjeverne teritorije, uključujući Grenland i Farske otoke, koji će, između ostalog, pokriti troškove tri nova broda na Arktiku i više bespilotnih letjelica dugog dometa.

U nastojanju da osigura političku podršku svojoj zemlji, Frederiksen je krenula na brzu diplomatsku turneju po evropskim prijestolnicama te se susrela s liderima Francuske, Njemačke i NATO-a.

Bez američke invazije

Autor smatra da invazija na Grenland nije dio planova Trumpa i njegovih saveznika, napominjući da Sjedinjene Američke Države imaju veliku zračnu bazu na otoku i nadaju se da će tamo ojačati svoje vojno prisustvo, paralelno sa savezničkim evropskim vladama. Istovremeno, Rusija i Kina rade na proširenju svog prisustva na Arktiku.

Trump se nada da će Kopenhagen pristati na neku vrstu sporazuma, prikazujući američko preuzimanje otoka kao „velikodušan čin“ koji bi Danskoj olakšao teret upravljanja.

Tharoor je istakao da u ovom pogledu postoje brojni historijski presedani jer američki političari više od stoljeća i po pokazuju interes za pripajanje Grenlanda.

Naprimjer, američki državni sekretar William Seward, koji je kupio Aljasku 1867. godine, bio je blizu sklapanja sličnog dogovora za Grenland, ali su ga spriječili politički rivali u Kongresu.

Godine 1917, za vrijeme mandata Woodrowa Wilsona, Sjedinjene Američke Države su od Kopenhagena kupile Dansku Zapadnu Indiju (danas poznatu kao Američka Djevičanska ostrva).

Prema navodima u članku, geopolitički strahovi bili su iza američke odluke o kupovini Djevičanskih otoka. Washington je želio učvrstiti svoju kontrolu nad pristupom novootvorenom Panamskom kanalu kako bi spriječio potencijalnu invaziju njemačkog cara na Karibe u slučaju da im bude pripojena Danska.

Čini se da je Trump u svom odnosu s protivnicima i saveznicima, prema mišljenju autora članka, odlučan da oživi duh ranijeg doba imperijalističke politike velikih sila, ne mareći za norme uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata i transatlantske saveze koji su oblikovali proteklo stoljeće.

Američke prijetnje

U članku je spomenuto da je američki predsjednik već zaprijetio mnogim zemljama – od Tajvana do Kolumbije i mnogim drugim između njih – kaznenim carinama u pokušaju da dobije njihove ustupke.

Navedeno je da je pitanje Grenlanda otkrilo kontradiktorna osjećanja među stanovnicima otoka. Nedavna anketa pokazala je da se 85 posto stanovništva protivi pridruživanju Sjedinjenim Američkim Državama. Mnogi iz političkog establišmenta na otoku nezadovoljni su trenutnim statusom i preferiraju potpunu nezavisnost.

Neki od Trumpovih saveznika u Washingtonu oduševljeni su njegovom idejom, dodao je autor. Tako je član Kongresa iz republikanske stranke Andy Ogles ovog mjeseca iznio nacrt zakona pod nazivom „Učinimo Grenland ponovo velikim“, kojim je usmjerio Kongres ka podršci predsjednikovih pregovora o preuzimanju otoka.

Izvor: Al Jazeera

Reklama