Šta Izrael želi svojom operacijom u Jeninu?
Trenutna operacija, koju je izraelska vojska nazvala Željezni zid, dovela je do pogibije 16 Palestinaca te ranjavanja i hapšenja na desetke njih.

Sedmog dana vojne operacije na sjeveru Zapadne obale, izraelska okupacijska vojska nastavlja držati pod opsadom grad Jenin i njegov izbjeglički kamp te vrši pritisak na stanovnike da se po drugi put sele, nakon što su bili prisiljeni napustiti svoja mjesta koja su bila unutar teritorije označene kao dio Izraela 1948. godine. Pored toga, spaljeno je oko 70 kuća, 30 ih je potpuno uništeno, a stotine djelimično oštećeno.
Trenutna operacija, koju je izraelska vojska nazvala Željezni zid, dovela je do pogibije 16 Palestinaca te ranjavanja i hapšenja na desetke njih. Prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), oko 20.000 ljudi je raseljeno iz izbjegličkog kampa, dok su škole i zdravstvene usluge za hiljade ljudi obustavljene.
Nastavite čitati
list of 4 itemsTrumpove izjave o Gazi Rusija opisala kao ‘šokantne’
Loše vrijeme otežava patnju raseljenih Palestinaca
Trumpove izjave o ‘rivijeri’ u Gazi odražavaju Kushnerove snove o nekretninama
Od početka rata protiv Pojasa Gaze 7. oktobra 2023. godine do trenutne operacije, u gradu Jenin i njegovom kampu poginulo je oko 250 Palestinaca. U istom periodu uništeno je oko 283 objekta (144 u kampu i 57 u gradu Jenin), od čega su 176 stambeni objekti, prema podacima UN-a.
Nadoknada neuspjeha
Parlamentarac i politički stručnjak Hassan Khreishe smatra da kamp Jenin ne predstavlja prijetnju koja bi opravdala razmjeru operacije i vojnu silu koja se upotrebljava protiv njeg, što ukazuje na to da je stvarni cilj operacije u Jeninu pronalaženje „slike“ pobjede koja bi mogla biti jednaka slici poraza u Gazi.
Prema riječima palestinskog parlamentarca, izraelski premijer Benjamin Netanyahu „želi svoj neuspjeh u Gazi nadoknaditi na Zapadnoj obali, posebno u Jeninu, gdje je otpor postao jak od izraelske invazije na njegov kamp 2002. godine“.
Kako bi se suočio s „fenomenom kampa Jenin“, koji se počeo širiti na većinu kampova na sjeveru Zapadne obale, pri čemu su pokušaji preuzimanja kontrole nad njima bezuspješni, Izrael je zatražio pomoć od Palestinske uprave, ali i to je bilo bezuspješno, pa su okupacijske snage nastavile s jačim napadom na kamp, prema riječima Hassana.
Dodao je da izraelska okupacija „planira ponovo okupirati Zapadnu obalu i pripojiti velike dijelove ove teritorije, počevši od Jenina i njegovog kampa, koji je podložan sistematskom uništavanju infrastrukture i osnovnih uvjeta za život, pri čemu su stanovnici prisiljeni napustiti kamp i otići u okolna sela“.
Uništavanje simbola Nakbe
U nastavku je rekao da je cilj „uništenje kampa Jenin i njegovo pretvaranje u nenaseljivo područje, čineći ga tako dijelom sjećanja“, ukazujući na simboliku kampova u palestinskom sjećanju kao rezultat Nakbe 1948. godine. Također je rekao da očekuje „postepeno širenje ovog plana na druge kampove na sjeveru Zapadne obale“.
O tome jesu li izraelski planovi ostvarivi, Khreishe je rekao: „Ako se oslanja na nagodbu, iluzije i Sjedinjene Američke Države, ostvarivi su. Stoga, treba biti svjestan ove opasnosti i djelovati u duhu nacionalnog jedinstva, ujediniti sve frakcije zbog suočavanja s ovim izazovom.“
Po mišljenju palestinskog zastupnika, uprkos onome što se dešava u kampu Jenin i najavljenim planovima okupacije, nema odgovarajuće pažnje palestinske diplomatije. „Do sada se palestinske institucije – Palestinsko nacionalno vijeće (PNC), Izvršni odbor Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), Centralno vijeće PLO-a i generalni sekretari frakcija otpora – nisu sastale kako bi razgovarale o trenutnim dešavanjima ili izradile plan za suočavanje s time. Također, diplomate i ambasadori nisu upoznati s onim što se dešava“, rekao je Khreishe.
Khreishe, član Palestinskog nacionalnog vijeća, rekao je da je pozvao vijeće na sastanak kako bi razgovarali o aktualnoj situaciji, „ali ne postoje izabrane institucije na koje se može osloniti, a koje uživaju povjerenje naroda“.
Paralelna slika
Politički stručnjak Ahmed Abu al-Haija rekao je da Netanyahu traži „imidž“ u Jeninu koji bi prekrio sliku sporazuma o Gazi.
Dana 19. januara stupio je na snagu sporazum o prekidu vatre u Gazi i razmjeni zarobljenika između Hamasa i Izraela, uz posredovanje Katara, Egipta i Sjedinjenih Američkih Država, kojim je predviđen povratak raseljenih u sjeverni dio Pojasa Gaze i oslobađanje stotine zarobljenika, uključujući i osuđene na doživotni zatvor.
Abu al-Haija je rekao da vojne operacije izraelske vojske obično počinju od Shin Beta, koji u saradnji s vojskom određuje listu ciljeva na osnovu obavještajnih podataka, zatim operacije dobijaju odobrenje političkog nivoa prije nego što se krene u provedbu.
Kada je riječ o trenutnoj operaciji u Jeninu, desilo se obrnuto, rekao je palestinski stručnjak, jer operacija nije započela preporukom Shin Beta, koji je imao rezerve prema njoj, već je „odluka došla od političkog nivoa, koji je naložio vojsci i Shin Betu da izrade listu ciljeva i sprovedu vojnu operaciju“.
Istakao je da je način na koji je operacija pokrenuta, također, drugačiji od prethodnih i da za nju nema nikakvog opravdanja sa sigurnosnog aspekta: „Napad je iznenadni, gađanje aviona je nasumično bez sigurnosnog opravdanja, dok su ranije na meti bili borci otpora. Svrha svega toga je da se izazove stanje panike i doseljenicima prikaže slika suprotna od one koja dolazi iz Gaze.“
Povratak na plan aneksije
Abu al-Haija ne isključuje mogućnost da vojska proširi svoje djelovanje protiv „fenomena“ izbjegličkih kampova na Zapadnoj obali, posebno nakon završetka rata u Gazi, pod izgovorom borbe protiv oružanih grupa kako bi „iskorijenila otpor te situaciju vratila na prijeratno stanje“.
Dodao je da se trenutna dešavanja ne mogu posmatrati odvojeno od šireg plana, ona su srž „ponovnog pokušaja aneksije Zapadne obale, koji je zaustavljen zbog rata, uključujući pitanje historijskog razrješenja, potpune kontrole te direktne i indirektne aneksije“.
U više navrata su izraelski ministri i zvaničnici izjavili da planiraju aneksiju Zapadne obale. Netanyahu je govorio o potrebi vraćanja pitanja aneksije Zapadne obale na dnevni red vlade, posebno jer izabrani američki predsjednik Donald Trump preuzima dužnost 20. januara.
Ministar finansija Bezalel Smotrich, koji je i ministar odbrane, rekao je da će 2025. godina biti godina izraelskog suvereniteta nad „Judejom i Samarijom“, kako Izrael naziva Zapadnu obalu.