Biden: Oligarhija koja se stvara u SAD-u opasna je za demokratiju

Predsjednik SAD-a Joe Biden zaokružio je svoju polustoljetnu političku karijeru posljednjim govorom u Ovalnom uredu, u kojem je označio oligarhiju, gomilanje bogatstva i lavinu dezinformacija kao opasnosti za demokratiju, prenosi Hina.

Biden je otvorio svoj govor pozivanjem Amerikanaca na zbližavanje, ali je ubrzo upozorio na opasan nivo koncentracije bogatstva u SAD-u, prenosi Reuters.

”Naš sistem kočnica i ravnoteža, možda, nije savršen, ali je održavao demokratiju gotovo 250 godina, mnogo duže nego što je to uspjelo bilo kojoj drugoj naciji”, rekao je.

Isto tako, upozorio je na “tehnološki industrijski kompleks” koji donosi “lavinu dezinformacija, omogućujući zloupotrebu moći”. ”Sloboda medija se raspada”, dodao je Biden.

Biden će predsjedničku dužnost predati Donaldu Trumpu u ponedjeljak, 20. januara, u podne po lokalnom vremenu. Novi-stari predsjednik u svoj je tim pozvao milijardera Elona Muska, vlasnika društvene mreže X, na kojoj ga je često promovirao, kao posebnog savjetnika za rezanje troškova u vladinim uredima.

Biden je svoj oproštajni govor održao u trenucima kada Demokratska stranka ima vrlo malo utjecaja na nacionalnu politiku, dok je s druge strane, Trump već odabrao članove kabineta koji su obećali da će preokrenuti tradicionalne saveze i norme vladanja.

Predsjednikom SAD-a Biden je postao nakon pobjede na izborima 2020. godine, da bi se četiri godine kasnije odlučio, u dobi od 80 godina, boriti za novi mandat, uvjeren da je jedini Demokrat koji može pobijediti Trumpa.

No, u julu prošle godine bio je primoran odustati od utrke nakon katastrofalnog nastupa u debati protiv Trumpa. U redovima Demokrata ima onih koji ga smatraju krivcem za izborne poraze u novembru, kada stranka nije uspjela osvojiti većinu u nijednom domu Kongresa, a Kamala Harris nije uspjela postati prvom američkom predsjednicom.

Biden i njegovi saradnici vodili su zemlju kroz oporavak od pandemije COVID-19, finansirali obnovu infrastrukture, poticali proizvodnju novih poluvodičkih čipova te se uhvatili u koštac s brojnim izazovima kao što su klimatske promjene i društvene nejednakosti.

Međutim, nisu uspjeli stati ukraj inflaciji i podjelama u društvu, a pobjeda nad Trumpom pokazala se samo privremenom. Budući predsjednik najavio je da će poništiti mnoge poteze koje je povukla Bidenova administracija.

Pad popularnosti

”Sve što je Joe Biden želio jeste da bude upamćen po velikim stvarima koje je učinio za ovu zemlju, no one su, barem kratkoročno, ostale u sjeni njegove loše odluke da se ponovno kandidira”, kazao je bivši savjetnik predsjednika Baracka Obame David Axelrod.

”Činjenica da se Trump vraća na vlast moćniji nego što je bio kada je otišao, jeste nesretan kraj priče”, dodao je.

U ranije poslanom saopćenju Biden je istaknuo da se kandidirao za predsjednika jer je vjerovao kako je ugrožena ”duša Amerike”. Te riječi vrijede i danas, dodao je, te pozvao građane da se nastave boriti za zemlju kojoj su u fokusu jednakost, život, sloboda i pravo na sreću.

Njegov dugogodišnji saveznik, senator Chris Coons, podsjetio je da se aktuelni predsjednik na početku mandata suočio s nizom kriza – ekonomskom, zdravstvenom te onom demokratskom, referirajući se na upad Trumpovih pristalica u Capitol 6. januara 2021.

”Oporavak od pandemije bilo je njegovo najveće postignuće”, izjavio je Coons.

Osim toga, uz Bidenov se mandat veže ekonomski oporavak koji je prkosio predviđanjima o recesiji, čak i dok je inflacija rasla, a cijene ostale visoke.

Na prošlogodišnjim izborima Republikanci su iskoristili frustraciju javnosti zbog visokih cijena, nadopunivši je optužbama za ”demokratski elitizam, odvojen od glasača iz radničke klase”, kao i optužbama o imigrantima kao uzročnicima visokih cijena, za što nisu predočeni jasni dokazi.

”Ne možete okrenuti četiri i po decenije rastuće nejednakosti s nekoliko godina dobrih ekonomskih rezultata i promjenama u javnim politikama”, navela je predsjednica Economic Policy Institutea Heidi Shierhol.

Kada je riječ vanjskoj politici, mandat su obilježili ruska agresija i rat u Ukrajini, rat u Pojasu Gaze i povlačenje iz Afganistana. Trinaest pripadnika američke vojske poginulo je upravo tokom haotičnog povlačenja iz Afganistana u augustu 2021. Bidenova popularnost nikada se od toga nije oporavila.

Njegova podrška Izraelu, čije je vodstvo osumnjičeno za ubistva desetaka hiljada Palestinaca, koja su uslijedila nakon Hamasovog napada na Izrael 7.oktobra 2023, izazvala je podjele među američkim demokratima i gubitak popularnosti među lijevo orijentiranim biračima.