NATO protiv Trumpovog prijedloga da se potrošnja za odbranu poveća na pet posto

NATO neće podržati prijedlog novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa da se potrošnja za odbranu poveća na pet posto BDP-a, ali će vjerovatno pristati na veća izdvajanja od sadašnjeg cilja od dva posto BDP-a.

Trump je u utorak rekao da bi države članice Sjevernoatlantskog saveza trebale izdvajati za odbranu pet posto BDP-a, što je mnogo više od sadašnjeg cilja od dva posto i iznos koji ne izdvaja nijedna članica, pa tako ni SAD.

Trumpova izjava, dana na konferenciji za novinare na kojoj je izazvao oluju u izjavama o Grenlandu, Kanadi i Panami, podsjetila je na njegov fokus na potrošnju za odbranu u sklopu NATO-a tokom njegova prvog mandata i njegove prijetnje da neće zaštititi saveznike koji ne ispune zadani cilj.

Dužnosnici država članica NATO-a rekli su da se slažu da potrošnju za odbranu treba povećati, ali ne podržavaju cilj od pet posto BDP-a, koji bi po analitičarima bio politički i ekonomski neizvediv većini članica i značio bi stotine milijardi američkih dolara dodatne potrošnje.

No, novi cilj vjerovatno će biti dogovoren na samitu NATO-a u Den Haagu u junu zbog bojazni da bi Rusija mogla napasti neku članicu NATO-a nakon Ukrajine te Trumpovog pritiska, rekli su dužnosnici.

Ključna otvorena pitanja su koliki će taj novi cilj biti i hoće li to Trumpu biti dovoljno, prenosi Hina.

Nedostižan cilj

Neki očekuju da će 32 države članice NATO-a dogovoriti cilj od oko tri posto BDP-a. Mnogima bi i to bilo mnogo jer još nisu ili su jedva ispunili cilj od dva posto, deset godina nakon što je određen.

“Izgleda da će se dogoditi pomak”, rekao je italijanski ministar odbrane Guido Crosetto za Reuters.

“Mislim da neće biti pet posto, što bi sada bilo nemoguće gotovo svakoj naciji na svijetu, ali… neće biti dva posto, što već teško ispunjavamo, no bit će više od dva.”

Italija izdvaja za odbranu oko 1,5 posto BDP-a i spada među osam država članica NATO-a koje ne ispunjavaju cilj od dva posto.

Poljska, koja graniči s Ukrajinom, izdvaja najviše za odbranu od svih članica NATO-a. Prošle godine za obranu je potrošila 4,12 posto BDP-a, po procjenama NATO-a. Slijede je Estonija s 3,43 posto te SAD s 3,38 posto.

Po procjenama NATO-a, države članice izdvojile su za odbranu 2024. 1,474 biliona američkih dolara – SAD oko 968 milijardi, a evropske zemlje i Kanada 507 milijardi dolara. Ukupan prosjek je oko 2,71 posto NATO-ova BDP-a.

Pregovori

Neki dužnosnici i analitičari smatraju da je Trumpov prijedlog od pet posto namjerno visok kako bi počeli pregovori i očekuju da bi mogao pristati na nešto bliže tri posto.

U predizbornoj kampanji prošle godine Trump je predložio cilj od tri posto, dodajući da bi to značilo povećanje proračuna za odbranu od oko 30 posto za većinu država članica.

Fenella McGerty, stručnjakinja za odbrambenu ekonomiju pri Međunarodnom institutu za strateške studije, rekla je da su nedavna povećanja potrošnje za odbranu bila izuzetna, ali i da trebaju godine da se ostvari nove ciljeve.

“Čak i da Evropa nastavi ovim ritmom zaista izvanrednog rasta – više od 10 posto u realnom smislu 2024. – trebalo bi ipak još 10 godina da se dosegne tri posto BDP-a”, rekla je.

Francuska i baltičke zemlje zauzimaju se da se EU zajednički zaduži radi odbrane. Rezultat te rasprave mogao bi ovisiti o parlamentarnim izborima u Njemačkoj idući mjesec. Berlin se za sada protivi toj ideji.