Šta se događa između Izraela i Hezbollaha dok se rat u Gazi bliži prvoj godišnjici

Dugogodišnji, tinjajući sukob između Izraela i libanske grupe Hezbollah eskalira.

Tokom noći na nedjelju, razmjena vatre nakon razornih napada na Hezbollahove komunikacijske sisteme povećala je prekograničnu napetost, sa izgledima za neizbježan rat, prema bivšem brigadnom generalu izraelske vojske Amiru Aviviju.

Šta se trenutno događa?

Puno toga. U subotu je u izraelskom napadu na južna predgrađa Beiruta ubijeno 14 osoba, uključujući višeg komandanta Hezbollaha, a 66 je ranjeno.

Izraelska vojska je saopćila da je pokrenula 400 napada na Liban tokom noći u nedjelju, dok Hezbollah kaže da je ispalio rakete na zračnu bazu Ramat David u blizini izraelskog grada Haife.

Islamski otpor u Iraku, koji je saveznik Irana, tvrdio je da je lansirao projektile al-Arqab na izraelske baze, iako nema izvještaja o žrtvama.

Ovo je bio drugi izraelski napad na mete Hezbollaha u manje od dva mjeseca, u prethodnom je ubijeno dvoje djece i ranjeno 74 ljudi kako bi se eliminirao komandant Fuad Shukr.

Zašto se to sada događa?

Izrael je objavio da svoju pažnju usmjerava prema sjeveru, odnosno da se suočava s Hezbollahom, koji je uključen u stalnu razmjenu vatre s Izraelom u znak podrške svom savezniku Hamasu od početka izraelskog rata protiv Gaze u oktobru.

Tokom prošle sedmice, Hezbollah je doživio dva napada na svoje komunikacijske sisteme za koje krivi Izrael, dok je Izrael dramatično povećao broj vojnika na svojoj granici.

U srijedu je izraelski ministar odbrane Yoav Gallant govorio o “novoj fazi” u ratu u Gazi, najavljujući raspoređivanje 98. divizije, koja se sastoji od 10.000 do 20.000 vojnika a koja treba da se pridruži izraelskoj Sjevernoj komandi sastavljenoj od četiri naoružane brigade u blizini libanske granice.

Gallantovi komentari bili su najbliže što je Izrael došao priznanju odgovornosti za dva napada na Hezbollahove komunikacijske sisteme, od kojih se drugi dešavao dok je Gallant slao ovu poruku.

Između 17. i 18. septembra eksplodirali su pejdžeri i tokivokiji koji su pripadali Hezbollahu, usmrtivši 37 ljudi, uključujući dvoje djece, i ranivši i osakativši hiljade.

Prema analitičarima koji su razgovarali s Al Jazeerom, napadi su izazvali pozive na dramatičan odgovor unutar Hezbollaha, uprkos tome što je grupa kompromitirana.

Kako bi ovo moglo eskalirati?

U sukob bi se mogli uvući drugi akteri, saveznici i Izraela i Hezbollaha.

Hezbollah i Iran sarađivali su u tandemu od osnivanja ove grupe kao odgovor na izraelsku invaziju na Liban 1982.

Izrael, sa svoje strane, dosljedno vodi svoje domaće bitke sa grupama kao što su Hamas i Hezbollah kao dio šire bitke protiv Irana.

Iako još nije nuklearno naoružan, smatra se da je Iran blizu postizanja tog statusa nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump 2018. naglo raskinuo sporazum o ograničavanju nuklearnog razvoja zemlje.

Čak i bez programa nuklearnog oružja, Iran je jedna od najmoćnijih vojnih sila u regiji.

Uz svoju mrežu savezništva sa grupama poput jemenskih Husa i Hamasa iz Gaze, Iran ima jednu od najvećih konvencionalnih vojski u regiji.

Sjedinjene Američke Države rade na suprotstavljanju iranskom utjecaju u regiji.

Bez obzira na svoju nedvosmislenu podršku Izraelu, SAD se često nalazio na putu sukoba s Iranom dok se svaki bori za regionalni utjecaj.

Šta bi bilo potrebno da se druge države uključe?

I SAD i Iran opetovano su pokazali da su svjesni rizika koje svaka eskalacija može predstavljati.

Uprkos izraelskim provokacijama – kao što je zračni napad na iranski konzulat u Damasku u Siriji u aprilu 2024. i ubistvo političkog vođe Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu u julu – iranski odgovor Izraelu do sada je bio mlak.

Odmazda na zračni napad u aprilu bila je najavljena dugo unaprijed i uglavnom presretnuta. Nema odgovora na Haniyehovo ubistvo.

Nakon napada pejdžerima na članove Hezbollaha i nedužne civile, zapovjednik iranske Islamske revolucionarne garde Hossein Salami obećao je “snažan odgovor osovine otpora”.

SAD je, usprkos svojoj nepokolebljivoj podršci Izraelu, također pokazao da je svjestan rizika eskalacije.

Američki diplomati nastavljaju igrati aktivnu ulogu u omogućavanju indirektnih pregovora između Hamasa i Izraela za postizanje sporazuma o prekidu vatre. Američki predsjednik Joe Biden čak je otišao toliko daleko da je u maju objavio sporazum o prekidu vatre, što je tada pripisao Izraelu.

Međutim, to je naknadno odbijeno.

Traže li zastupnici u Izraelu eskalaciju?

Za mnoge u Izraelu, nakon desetljeća napetosti i sporadičnih sukoba, rat s Hezbollahom već se počeo smatrati neizbježnim.

Veću zabrinutost izaziva sudbina oko 60.000 stanovnika sjevernog Izraela koji su evakuirani nakon 7. oktobra u iščekivanju slične ofanzive Hezbollaha onoj koju je poduzeo Hamas.

Iako se ta ofanziva nije dogodila, stalna razmjena raketne vatre značila je da sjever Izraela više nije siguran za povratak raseljenih porodica.

Mnogi su također optužili izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da želi produžiti i eskalirati trenutni rat za svoje političke ciljeve.

Grupe koje predstavljaju porodice onih koje je Hamas zarobio 7. oktobra stalno su optuživale premijera da je izbacio iz kolosijeka potencijalne sporazume o prekidu vatre – zabrinutost je ponovio čak i Biden, koji je to sugerirao u junu.

“Trenutno se širom regije odvija najskuplja igra na svijetu”, rekao je prošle sedmice politički analitičar Ori Goldberg iz Tel Aviva.

“To se uvijek postavlja kao neka vrsta neizbježnosti, za koju se izraelsko vodstvo ne može smatrati odgovornim. Oni stvaraju vlastito samoispunjavajuće proročanstvo.”

“Nema strategije, nema vizije, ničega. Oni to samo rješavaju iz dana u dan i pretpostavljaju da će uslijediti rat.”