Preliminarni rezultati: SPD tijesno pobijedio AfD na izborima u Brandenburgu

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) je prema prvim preliminarnim rezultatima pobjednik izbora u saveznoj pokrajini Brandenburg pobijedivši, suprotno očekivanjima, tijesno ispred desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD).

“Izgleda da su socijaldemokrati, kao i toliko puno puta u historiji, spriječili ekstremiste na putu prema vlasti”, rekao je dosadašnji premijer Dietmar Woidke (SPD), prenosi Hina.

Prema prvim rezultatima, SPD je u Brandenburgu biralo 31,2 posto birača. AfD podržava 29,2 posto.

Kršćansko-demokratska unija (CDU) je s 11,6 posto glasova ostvarila svoj najslabiji rezultat u nekoj istočnonjemačkoj saveznoj pokrajini do sada. Novoosnovana ljevičarsko-populistička stranka Savez Sahra Wagenknecht (BSW) je osvojila 12 posto.

Stranka Zeleni, koja je do sada sa SPD-om i CDU-om tvorila koaliciju u Brandenburgu, se nalazi na rubu izbornog praga, ali će zbog mogućih direktnih mandata najvjerovatnije ući u parlament u Potsdamu.

Nastavak koalicije

Prelazak izbornog praga nije pošao za rukom Liberalno-demokratskoj stranci (FDP) koja na saveznom nivou sudjeluje u radu koalicijske vlade Olafa Scholza.

Woidke kao i čelnici dosadašnjih koalicijskih partnera u Brandenburgu su signalizirali nastavak dosadašnje koalicije između SPD-a, CDU-a i Zelenih.

Woidke je u predizbornoj kampanji najavio da u slučaju pobjede AfD-a na izborima neće stajati na raspolaganju kao premijer. Njegova popularnost u Brandenburgu je, prema procjenama analitičara, doprinijela oporavku SPD-a koji se još prije nekoliko sedmica u ispitivanjima javnog mnijenja nalazio ispod 20 posto.

Uspjeh SPD-a je umanjio pritisak na saveznu vladu socijaldemokrata Olafa Scholza koja se nalazi na udaru kritika zbog neučinkovitosti prije svega na polju migracijske i ekonomske politike, ali i nakon lošeg rezultata vladinih stranaka na izborima u Saskoj i Tiringiji početkom septembra.

I na izborima u Brandenburgu pitanje migracije, ali i podrška Ukrajini, odigrali su presudnu ulogu.

Izlaznost je sa 74 posto bila osjetno viša nego 2019. kada je biralo 61 posto od gotovo 2,1 miliona građana s pravom glasa.