Stručnjaci upozoravaju: Rat u Gazi košta Izrael deset posto njegove ekonomije

Izrael nastoji smanjiti javnu potrošnju kako bi povećao finansije za rat, s obzirom na njegovo širenje izvan Pojasa Gaze, prema planovima za budžet za 2025. godinu, koje je nedavno predstavio izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich.

Međutim, izraelske novine The Jerusalem Post objavile su da su upućene kritike zbog viška rashoda od kojeg imaju koristi pristalice premijera Benjamina Netanyahua, a koji je zaštićen kako bi se održala trenutna vladina koalicija. To je ono što je poznato kao „koalicijski fond“, na što upozoravaju finansijski stručnjaci.

Prema pisanju novina, procjenom ratnih troškova na 200 do 250 milijardi šekela (54 do 68 milijardi dolara), budžet nastoji postići ravnotežu između finansijske odgovornosti i neophodnosti daljeg finansiranja rata.

Uprkos trenutnoj inflaciji od 3,6 posto, za koju se smatra da je uzrokovana faktorima povezanim s ratom u Gazi, budžet predviđa deficit od četiri posto BDP-a u 2025. godini, što je smanjenje u odnosu na 6,6 posto koliko se očekuje za 2024. godinu. To zahtijeva prilagodbe u potrošnji od 35 milijardi šekela (9,5 milijardi dolara), uključujući zamrzavanje poreskih stopa, beneficija i plata.

Utjecaj na ekonomiju

Novine su od Alona Eisenberga, profesora ekonomije na Hebrejskom univerzitetu u Okupiranom Jerusalemu, prenijele da ovaj rat ima „prvorazredni utjecaj na izraelsku ekonomiju i ne razlikuje se od Drugog rata za nezavisnost. Njegov kraj nije na vidiku, za razliku od Yom Kipura iz 1973. godine, koji je trajao tri sedmice.“

Yannay Spitzer, docent na Odsjeku za ekonomiju Hebrejskog univerziteta, rekao je da dugoročne posljedice troškova rata prvenstveno uključuju veliki gubitak bogatstva. Očekuje se da će troškovi dostići stotine milijardi šekela, što je otprilike deset posto godišnjeg BDP-a.

Dodao je da je ovo veliki gubitak bogatstva koji će se morati pokriti na ovaj ili onaj način. Jedan od glavnih izazova s ​​kojima se vlada suočava jeste određivanje načina raspodjele ovog tereta među izraelskim građanima, bilo na kraći ili duži period. Ako se krizom pravilno upravlja, neće naštetiti ekonomskom rastu dugoročno, rekao je.

Novine The Jerusalem Post su prenijele riječi Chena Herzoga, glavnog ekonomiste u konsultantskoj firmi BDO za javno računovodstvo i poreze, koji je rekao da je važno razumjeti širi ekonomski kontekst, mimo konkretnih troškova rata od 250 milijardi šekela (68 milijardi dolara).

On je dodao: „Svjedoci smo pada BDP-a po glavi stanovnika u 2024. godini. Vlada očekuje rast od 1,1 posto, ali s povećanjem broja stanovnika od dva posto rast po osobi je gotovo minus jedan posto. BDP poslovnog sektora opada brže, s padom od više od pet posto. Vlada je povećala vojne troškove, koji tehnički doprinose BDP-u, ali to ne stvara održiv rast.“

U nastavku je rekao: „Potrebno je uravnotežiti budžet ne samo s obzirom na direktne ekonomske troškove rata, već i indirektne. Investicije opadaju, direktna strana ulaganja opadaju, apetit investitora da pruže kapital Izraelu opada, a agencije za kreditni rejting snižavaju rejting države.“

Herzog je upozorio na to da se Izrael suočava s rizikom od recesije u ovoj sveobuhvatnoj ekonomskoj situaciji.

Uz predstavljanje novog budžeta Izraela, Smotrich je naglasio da, iako povećanje poreza nije idealno tokom rata, vlada planira zamrzavanje plata u javnom sektoru, spajanje niskih poreznih razreda i uvođenje poreza na nerealizirane dobitke firmi koje su ranije bile oslobođene poreza. Ove mjere su usmjerene na izbjegavanje povećanja javnog duga.

Iščekivanje

Prema novinama, dok Izraelci iščekuju koji će dio društva biti pogođen smanjenjem beneficija ili povećanjem poreza u budžetu za 2025. godinu, Netanyahu i Smotrich su neodlučni u smanjenju jasnih stavki budžeta, kao što su subvencije za Harede.

Ova neodlučnost izaziva „zabrinutost zbog njihove posvećenosti dugoročnoj finansijskoj stabilnosti, posebno s obzirom na potrebu pokrivanja troškova rata i povećanja troškova na sigurnost“.

Herzog se slaže da su izazovi mnogo veći od samog izbjegavanja budžetskog deficita i poticanja održivog ekonomskog rasta. Objasnio je: „Banka Izraela je to već rekla. Moramo promijeniti prioritete u pogledu raspodjele troškova i beneficija. Vlada treba dati prioritet investicijama koje povećavaju učešće radne snage. To ne vidimo u ovom budžetu. Nema promjene u njenim prioritetima. Ekonomiji je potreban veliki preokret jer Izrael trenutno riskira inflaciju i recesiju.“

Također je rekao: „Povećanje vojne potrošnje je trenutno neizbježno, ali pitanje je kako smanjiti nepotrebne troškove u drugim oblastima koje ne potiču rast. Osim geopolitičkih i vojnih rizika, Izrael se sada suočava i s ekonomskim rizicima. Nacionalna otpornost nije samo pitanje vojne snage, već i ekonomske. Sa slabom ekonomijom slaba je i naša nacionalna sigurnost.“

Vojna služba

Kada je riječ o vojnoj službi, The Jerusalem Post je prenio riječi Herzoga: „Kada su određene grupe oslobođene vojne službe ili ne doprinose ekonomiji, to postaje moralno i ekonomsko pitanje. Proširenje vojne službe na grupe koje trenutno ne učestvuju u njoj moglo bi povećati produktivnost Izraela za deset milijardi šekela (2,7 milijardi dolara) godišnje. U suprotnom, produženje vojne službe za one koji već služe moglo bi koštati ekonomiju dodatnih pet milijardi šekela godišnje. S ekonomskog stajališta, postalo je neophodno da svi bez izuzetka služe vojni rok.“