Ključni izazovi s kojima se suočava Izrael nakon raketnog napada Husa

Najveći izazov s kojim se Izrael danas suočava jeste pronaći način za odvraćanje brojnih izraelskih protivnika koje podržava Iran, poput Islamskog pokreta otpora (Hamas), Islamskog džihada, Husa, Hezbollaha i iračkih milicija, posebno nakon nedavnog raketnog napada pokreta Husi, izvještava izraelska štampa.

Izraelski list The Jerusalem Post smatra da se pred Izraelom nalazi nekoliko izazova kada je u pitanju suočavanje s Iranom i oružanim pokretima nakon nedavnog raketnog napada Husa. Novine Yedioth Ahronoth također smatraju da ovaj napad još uvijek nameće teška pitanja, prije svega zašto ga izraelska vojska nije uočila i presrela.

Sve manja moć odvraćanja

The Jerusalem Post objašnjava ₋ u više odvojenih izvještaja ₋ da se grupe koje napadaju Izrael trenutno ne boje nikakvih posljedica, nakon što se vjerovalo da se Hamas plaši napada prije 7. oktobra. Hezbollah je uglavnom bio odvraćan od izvođenja novih napada na Izrael od 2006. godine, ali je naučio da može ispaliti projektile na sjeverni Izrael i prisiliti Izraelce da napuste svoje domove.

List navodi da to odvraćanje brzo slabi. Milicije u Iraku, koje su se nekada plašile izvođenja napada bespilotnim letjelicama na Izrael, sada se ponose time. Husi su od oktobra i novembra 2023. brzo naučili da mogu gađati Eilat i brodove u Crvenom moru, bez suočavanja sa značajnijom odmazdom.

Protivzračna odbrana nije strategija

Izraelska protivzračna odbrana također se suočava sa sve većim izazovima na više frontova, a ovaj rat ju je iskušao na dosad nezapamćen način. Hamas je, na primjer, započeo rat ispaljivanjem hiljada projektila na Izrael u nadi da će svladati njegovu odbranu, te nastavlja ispaljivati projektile svaki dan ili svaki drugi dan.

Husi su, također, uspjeli ugroziti Izrael, uprkos tome što je izraelska protivzračna odbrana dobro funkcionirala. Međutim, prema izraelskom listu, “neprijatelj stalno mijenja svoje mogućnosti”, koristi bespilotne letjelice, krstareće projektile i balističke rakete, te pronalazi različite načine da prijeti Izraelu i pokušava napasti iz različitih pravaca.

The Jerusalem Post dalje navodi da protivzračna odbrana nije strategija za obuzdavanje ovih prijetnji, jer ne postoji odbrambeni sistem koji se u stanju odbraniti od svega u potpunosti i u svakom trenutku.

Dug rat u Gazi

Isti izraelski list smatra da je Hamas možda želio uvući Izrael u dugi rat u Gazi, te da su njegove pristalice u inozemstvu željele iskoristiti 7. oktobar kako bi povećale prisutnost Hamasa na Zapadnoj obali. Što duže rat u Gazi bude trajao bez eliminiranja pokreta Hamas, Izrael će postajati sve zaokupljeniji drugim prijetnjama.

Ako rat u Gazi završi i Hamas bude poražen, Izrael bi se mogao usredotočiti na druge frontove, smatraju novine, no Hamas je uvukao Izrael u dugi rat i prisilio ga da troši resurse i kapacitete u Gazi, što prema mišljenju izraelskih čelnika nije u interesu Izraela.

Abrahamov sporazum i iranska eskalacija

Iranska eskalacija protiv Izraela od 7. oktobra, piše dalje list, ima za cilj izolirati Tel Aviv i spriječiti ga da napreduje u drugim planovima, kao što su ekonomske i diplomatske inicijative. Također, želi ga prisiliti da vodi beskonačne ratove niskog nivoa duž svojih .

Iran se nada da će izolacija Izraela kroz rat omogućiti Teheranu da bliže sarađuje s Rusijom, Kinom i Turskom, kao i drugim zemljama, te da iskoristi Arapsku ligu i druge muslimanske zemlje protiv Izraela.

Prema izraelskom listu Yedioth Ahronoth, raketni napad Husa na centralni dio Izraela nameće teška pitanja, počevši od određivanja tipa projektila i zašto nije presretnut daleko od izraelskog teritorija ako je bio balistički?

U zasebnom članku, list The Jerusalem Post postavlja isto pitanje kao i Yedioth Ahronoth, rekavši da je projektil grupe Husi izbjegao napredne izraelske sisteme detekcije i da je oboren tek kada je prošao kroz izraelski zračni prostor, što je pokrenulo pitanja o mogućim kvarovima u postojećem sigurnosnom sistemu.

List objašnjava da Husi nemaju vlastitu industriju balističkih projektila. Ono što je u Jemenu poznato kao “Toophan” u biti je iranski projektil “Ghadir”, koji ima domet od oko dvije hiljade kilometara. Priprema za lansiranje ovog projektila ne zahtijeva više od pola sata, a dovoljno mu je 15 minuta da stigne do centralnog Izraela.

Imajući u vidu napad balističkim projektilima koji su Husi izveli na Izrael u nedjelju, kako piše izraelski list u trećem članku, faktor vremena možda više ne ide u prilog Izraelu, jer se previše priča o tome koliko bi dugo rat trebao trajati i može li veći vojni pritisak slomiti Hamas i vratiti zarobljenike prije nego što vrijeme istekne.

Jerusalem Post  zaključuje da se zavarava svako ko vjeruje da se rat može nastaviti bez plaćanja cijene na drugim frontama izvan Gaze, pa čak i nakon američkih izbora u novembru.