Hoće li izbori promijeniti način upravljanja Jordanom

Građani u utorak glasaju na historijskim izborima za Donji dom Jordanskog parlamenta sa 138 mjesta.

Parlamentarni izbori prvi su nakon ustavnih promjena 2022. i provedbe novih zakona koji reguliraju izbore i političke stranke s ciljem demokratizacije i povećanja uloge političkih stranaka u zemlji u kojoj plemenska pripadnost igra dominantnu političku ulogu.

Kakvi su to zakoni? Hoće li oni promijeniti način na koji se upravlja Jordanom?

Evo šta trebate znati:

Kada su reforme odobrene?

Jordanski kralj Abdulah II formirao je 2021. Kraljevski odbor za modernizaciju političkog sistema. Preporuke odbora odobrene su u martu 2022.

Novi izborni zakon otvorio je put za veću ulogu političkih stranaka, a poduzeo je i mjere za povećanje zastupljenosti žena u Zastupničkom domu, Donjem domu Parlamenta.

Ljudi direktno biraju predstavnike u Dom svake četiri godine, ali svih 65 članova Gornjeg doma parlamenta imenuje kralj.

Šta se promijenilo u odnosu na posljednje izbore?

Kandidati će se natjecati u 18 lokalnih okruga u sistemu otvorenih lista (OLPR) – za 97 od 138 zastupničkih mjesta.

Sistem OLPR omogućava glasačima da glasaju za pojedinačne kandidate na stranačkoj listi.

Ključna promjena je da se političke stranke sada mogu natjecati u sistemu i zatvorenih lista (CLPR) za preostalo 41 mjesto.

U sistemu CLPR birači mogu glasati samo za političku stranku u cjelini, a ne za pojedinačnog kandidata.

Broj mjesta rezerviranih za žene povećan je na 18 s 15. Broj mjesta rezerviranih za kršćane smanjio se s devet na sedam od prošlih izbora, a mjesta rezervisana za čečensku i čerkesku manjinu smanjena su s tri na dva.

Zašto su uvedene reforme?

Grupe za ljudska prava kritizirale su jordanski izborni sistem zbog davanja prednosti plemenskim neovisnim kandidatima u odnosu na političke stranke.

Glasanje je, također, bilo izraženije u ruralnim i plemenskim područjima. Reforme su bile pokušaj da se oslabi „plemenski parlament“ i „obnovi politički život u Jordanu”, rekla je za Al Jazeeru Merissa Khurma, direktorica Bliskoistočnog programa u Wilson centru.

Odziv je bio samo 29 posto na izborima u novembru 2020, što je pad u odnosu na 36 posto na izborima 2016.

Sean Yom, stručnjak za Jordan sa Univerziteta Temple, smatra da je važno ove reforme promatrati u kontekstu ekonomske i političke krize koju je pokrenulo Arapsko proljeće.

Osim toga, Jordan je pod pritiskom neučinkovitosti, korupcije i visoke nezaposlenosti – 21 posto u prvom kvartalu 2024. – što utječe na “gotovo sve sektore društva, osim vrlo uske kapitalističke i političke elite”, rekao je Yom.

Izraelski rat protiv Gaze i regionalne napetosti su, također, utjecali na turistički sektor u Jordanu, koji iznosi oko 14 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje.

Reforme signaliziraju pokušaj države da pokaže kako čuje zabrinutost javnosti i “da ima pozitivnu demokratsku viziju za Jordan”, rekao je Yom.

Napomenuo je da su ti koraci, također, pokušaj da se međunarodnim saveznicima – posebno Sjedinjenim Američkim Državama, najvažnijem donatoru Jordana – pokaže da je “liberalna progresivna država koja pokušava ispuniti svoje obećanje o liberalizaciji”.

Na koga će izbori utjecali?

Stručnjaci kažu da je malo vjerojatno da će reforme stvoriti potpuno novi politički krajolik na ovim izborima, ali bi mogle dovesti do postupnih poboljšanja.

Khurma je objasnio da Jordan još nema otvorenu “političku kulturu”, a mnogim novim političkim strankama na ovim izborima nedostaje jasan program.