Nobelovac Muhammad Yunus na čelu privremene vlade Bangladeša

Dobitnik Nobelove nagrade u Bangladešu Muhammad Yunus bit će na čelu privremene vlade zemlje nakon što je bivša premijerka Sheikh Hasina odstupila i pobjegla iz zemlje usred masovne pobune protiv njezine vladavine koju vode uglavnom studenti.

To je najavio Joynal Abedin, sekretar za medije predsjednika Mohammeda Shahabuddina.

Abedin je također rekao da će se o ostalim članovima vlade koju vodi Yunus odlučiti ubrzo nakon razgovora s političkim strankama i drugim učesnicima.

Vođe studentskih protesta, načelnici triju vojnih odjela u zemlji i članovi civilnog društva, kao i neki poslovni čelnici održali su sastanak s predsjednikom više od pet sati kasno u utorak kako bi odlučili o šefu privremene uprave.

Studenti su ranije predložili Yunusa i rekli da je 83-godišnji pionir mikrofinansiranja pristao. Očekuje se da će se iz Pariza uskoro vratiti u zemlju, javljaju lokalni mediji.

Nakon odluke, studentski čelnici napustili su predsjednikovu službenu kuću nešto iza ponoći, zadovoljni i pozdravljajući odluku.

Nahid Islam, vođa studentske grupe, nazvao je razgovore “plodonosnim” i rekao da se Shahabuddin složio da će privremena vlada “biti formirana u najkraćem mogućem roku”.

Shahabuddin je također smijenio šefa nacionalne policije nakon smrtonosnih protesta koji su izazvali Hasinin odlazak i imenovao zamjenu, saopćio je njegov ured.

Dugogodišnji Hasinin kritičar

Yunus je poznati kritičar i politički protivnik Hasine. Njenu ostavku nazvao je “drugim danom oslobođenja zemlje”.

Ekonomist i bankar po struci, Yunus je 2006. godine dobio Nobelovu nagradu za mir za pionirsko korištenje mikrokredita za pomoć osiromašenim ljudima, posebno ženama.

Odbor za Nobelovu nagradu za mir odao je zasluge Yunusu i njegovoj Grameen banci “za njihove napore da stvore ekonomski i društveni razvoj ‘odozdo'”.

Yunus je 1983. osnovao banku Grameen kako bi davao male zajmove poduzetnicima koji inače ne bi ispunjavali uvjete za zajmove. Uspjeh banke u izvlačenju ljudi iz siromaštva doveo je do sličnih nastojanja mikrofinansiranja u drugim zemljama.

Upao je u probleme s Hasinom 2008, kada je njena administracija pokrenula niz istraga protiv njega. Najavio je da će osnovati političku stranku 2007. kada je zemljom upravljala vlada koju je podržavala vojska, ali nije to učinio.

Tokom istrage, Hasina je optužila Yunusa da je kao čelnik Grameen banke koristio silu i druga sredstva kako bi povratio kredite od siromašnih seoskih žena. Yunus je negirao optužbe.

Suđeno mu je 2013. pod optužbom da je primao novac bez dopuštenja vlade, uključujući njegovu Nobelovu nagradu i honorare od knjige. Kasnije se suočio s više optužbi koje su uključivale druge kompanije koje je on osnovao, uključujući Grameen Telecom, koja je dio najveće kompanije mobilne telefonije u zemlji, GrameenPhone, podružnice norveškog telekomunikacijskog diva Telenora.

Godine 2023. neki bivši radnici Grameen Telecoma podnijeli su tužbu protiv Yunusa optužujući ga da je izvukao njihove beneficije. Optužbe je odbacio.

Ranije ove godine, posebni sud u Bangladešu optužio je Yunusa i 13 drugih za slučaj pronevjere dva miliona dolara. Yunus se izjasnio da nije kriv i za sada je pušten uz kauciju.

Yunusove pristalice kažu da je on na meti zbog svojih hladnih odnosa s Hasinom.