The Sunday Times: Napad na Kursk jedna od najrizičnijih odluka Zelenskog

Ukrajina je prošle sedmice napala ruski grad Kursk, probivši granicu između dvije zemlje prvi put od nacističke invazije 1941. Cilj ovog iznenadnog napada bio je psihološki oslabiti Ruse, smanjiti žestinu napada na drugim frontovima te pokazati da Ukrajina još nije izgubila rat.

Michael Clarke, profesor na Kraljevskom koledžu za odbrambene studije u Londonu, u izvještaju za The Sunday Times navodi da je napad uslijedio nakon višestrukih poraza ukrajinske vojske i da predstavlja nepromišljen pokušaj koji je isplanirao predsjednik Volodimir Zelenski. Ukrajinski predsjednik poziva na pokretanje velike ofanzive na Rusiju još od početka ljeta uprkos savjetima ukrajinskih vojnih komandanata da se to izbjegne.

Prema navodima autora, uspjeh napada mjerit će se po tome koliko su ukrajinske snage u stanju iscrpiti ruske resurse prije povlačenja, koje bi, kako se to očekuje, trebalo uslijediti 72 sata nakon invazije.

Saveznici Kijeva, čije je oružje korišteno u napadu, nisu bili obaviješteni o operaciji. Zelenski je znao da će njegov zahtjev za invaziju biti odbijen, posebno od njegovih podržavatelja u NATO-u, koji su svjesni posljedica korištenja savezničkog oružja na ruskoj teritoriji. Zbog toga je odlučio napasti bez njihovog znanja.

Nedostatak vojnog iskustva

Komentirajući napad, autor kaže da su politički lideri, kojima često nedostaje vojno iskustvo, odgovorni za donošenje važnih strateških odluka. U slučaju Zelenskog, koji je bio komičar prije nego što je postao političar, ova operacija je druga najvažnija strateška odluka koju je donio otkako je odlučio ući u rat s Rusijom.

Kritičari ističu da ova opasna operacija ne može u potpunosti riješiti ukrajinsku krizu niti dovesti do suštinskih promjena u toku rata. Veća je mogućnost da će dovesti do eskalacije sukoba i snažnog ruskog vojnog odgovora, što će Ukrajinu staviti u teži položaj.

Također, rizik slanja elitnih vojnika i vrijedne opreme u misiju visokog rizika može biti gubljenje resursa bez postizanja konkretnih strateških koristi, u vrijeme kada ukrajinska vojska pati od nedostatka opreme u odnosu na rusku vojsku.

U napadu je učestvovalo šest do deset hiljada vojnika iz 22. i 88. mehanizirane brigade, u čijem su sastavu elitne ukrajinske snage, i 80. zračno-jurišna brigada. U operaciji su korištena američka oklopna vozila Stryker, njemačka oklopna vozila Marder i tenkovi Bradley, prema informacijama koje je naveo The Sunday Times.