U svjetlu sankcija i rata u Gazi: Kojeg američkog predsjednika priželjkuje Iran

Iranci se nadaju da će njihov novi predsjednik uspjeti postići dogovor s Washingtonom o ukidanju sankcija.

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian, tokom svoje predizborne kampanje, posebno je potencirao pitanje ukidanja sankcija njegovoj zemlji (West Asia News Agency/ Reuters)

Teheran – Pred Teheranom i Washingtonom je novi predsjednički mandat od četiri godine, a poznato je da njihove međusobne odnose opterećuju krupni problemi. Sukob ova dva rivala trasira put za određeni vremenski period, dok vlade ove dvije zemlje očekuju složena pitanja, poput rata u Gazi i njegovog širenja na regiju, iranskog nuklearnog programa, sankcija uvedenih Iranu i iranskog raketnog programa.

Datum prijevremenih iranskih izbora nametnut je da prethodi američkim za samo šest mjeseci, što znači da će dvije zemlje imati pune četiri godine za zauzimanje političkih pozicija, što bi moglo olakšati put ka rješavanju određenih otvorenih pitanja. Novi iranski predsjednik Masoud Pezeshkian morat će sačekati šest mjeseci do datuma narednih američkih izbora kako bi dao obrise svoje politike u svjetlu glavnog obećanja da će ukinuti uvedene sankcije Iranu.

U svjetlu gomilanja ekonomskih, političkih, društvenih i kulturnih kriza Iranci se nadaju da će njihov novi predsjednik uspjeti postići dogovor s Washingtonom o ukidanju sankcija, jer dio njih smatra da su sve krize rezultat ekonomske krize koja je, opet, posljedica sankcija nametnutih toj zemlji.

Ukidanje sankcija

U vrijeme vladavine demokrata u Washingtonu, vlada pokojnog iranskog predsjednika Ebrahima Raisija nije uspjela postići dogovor s administracijom američkog predsjednika Joea Bidena da se vrati nuklearnom sporazumu iz kojeg je istupio republikanski kandidat i bivši američki predsjednik Donald Trump, nakon njegovog zaključenja između Irana i zemalja P5+1 u doba bivšeg predsjednika Baracka Obame.

Izvori su, za Al Jazeeru, potvrdili da je iranski vrhovni vođa Ali Khamenei u mjesecu martu povukao dosije o nuklearnim pregovorima iz Ministarstva vanjskih poslova Raisijeve vlade, na čijem je čelu bio pokojni ministar Hossein Amir Abdullahian i povjerio ga svom savjetniku Aliju Shamkhaniju koji je obavljao dužnost generalnog sekretara Vijeća za nacionalnu sigurnost u vrijeme bivšeg predsjednika Hassana Rouhanija koji je zaključio ovaj nuklearni sporazum.

U tom kontekstu, politički istraživač Erfan Pazhuhande rekao je da su glavni problem između Teherana i Washingtona sankcije koje su rezultat nuklearnog dosijea, a koje koče ekonomiju i vanjsku politiku Irana. On je, u intervjuu za Al Jazeeru, rekao da je to ono što određuje stav Teherana o onome ko će ući u Bijelu kuću.

Pazhuhande smatra da su demokrati u Washingtonu i dalje bolja opcija za Teheran, a očekuje se da će novi iranski predsjednik uspjeti postići dogovor s demokratskom kandidatkinjom Kamalom Harris ukoliko ona preuzme mjesto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, budući da je Pezeshkian reformista i slaže se s demokratama u Washingtonu o multilateralizmu.

Istraživač smatra da su pregovori s demokratama lakši nego pregovori s Trumpom, koji vjeruje u jednostrano postavljanje uvjeta. Uz to, on rješava probleme na način ili sve ili ništa, dok Teheran želi rješavanje pitanja sankcija. Osim toga, Trump više nije “neoprobana opcija”; Teheran ima iskustvo s njim iz vremena njegovog predsjedničkog mandata tokom kojeg je ubijen komandant snaga Quds Qasem Soleimani koji se smatrao nacionalnim simbolom u Iranu.

Naglasio je da je neposredni izazov s kojim će se suočiti nove vlade u Teheranu i Washingtonu rat u regiji, dok će najveći i najdalekosežniji izazov biti nuklearni sporazum, jer je moguće da će Iran povećati stopu obogaćivanja uranija kako bi se izvršio pritisak na Zapad.

Iran i Izrael

Stručnjak za politička pitanja Rahman Ghahremanpour smatra da historijsko iskustvo pokazuje da je Kamala Harris u Bijeloj kući bolja opcija za Iran nego Trump koji je veoma nepredvidiv te je s njim teško postići dogovor, a ako se i postigne, njegova implementacija će biti teška.

Govoreći za Al Jazeeru, Ghahremanpour smatra da je Trumpovo prethodno predsjedništvo pokazalo da njegovu politiku na Bliskom Istoku karakterizira vršenje velikog pritiska na Iran, s ciljem da ga natjera da pristane na njegove uslove, što otežava postizanje dogovora s njim, a ako se on i postigne, imat će visoku cijenu za Iran.

Demokrate se, također, prema državi odnose institucionalno i ne donose odluke pojedinačno te taj detalj Iranu olakšava postizanje dogovora i njegovu implementaciju, smatra stručnjak koji vjeruje da je zajednički izazov i Teherana i Washingtona pitanje rata u Gazi jer Teheran želi okončati rat i zaustaviti ubijanje, a Washington to želi iz straha za svoj status i prestiž.

Ghahremanpour je zaključio da pitanje konfrontacije Irana i izraelske okupacije u regionu predstavlja veliki izazov za Teheran i Washington, jer i jedan i drugi ne žele preći crvene linije u ovoj konfrontaciji.

Izvor: Al Jazeera

Reklama