Bliži se zima, a ukrajinska elektro-energetska mreža je razorena

Ruski udari na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu nanijeli su ogromnu štetu ovoj istočnoevropskoj državi, a sve posljedice udara uvidjeli su novinari Economista koji su obišli jednu od elektrana.

Oni su posjetili termoelektranu, čije ime i lokalitet nisu naveli iz sigurnosnih razloga, a koja je bila na udaru projektila ruske vojske

„Ogromna termoelektrana iz sovjetskog vremena je razorena, zidovi pokazuju posljedice požara koji je trajao više od 24 sata, svi prozori su razbijeni, krov je propao, mašine uništene, cijevi isječene… Svuda metež ruševina, uvrnutog metala, kablova i žica“, opisuju sliku u Economistu.

Sa njima je bio viši inženjer po imenu Serhij koji je stavio prst u rupe od gelera koji su probili turbine kako bi pokazao silinu udara. Srećom, u napadu nije bilo žrtava među 15 i više članova osoblja koje mora ostati na licu mjesta tokom zračnih udara.

Uništeni kapaciteti

Maksim Timčenko, izvršni direktor kompanije dtek koja upravlja većinom ukrajinskih nenuklearnih elektrana uključujući i ranije spomenutu, govori kako je 90 posto njihovog proizvodnog kapaciteta uništeno ove godine. Od marta su se na udaru našle skoro sve termo i hidroelektrane, kao i instalacije solarnih elektrana.

Prije invazije, Ukrajina je proizvodila 36 gigawata (gw) električne energije. Od kraja 2022. godine Rusija napada ukrajinski energetski sektor i polovina tog kapaciteta je bila izgubljena (okupacija, razaranje, oštećivanje) prije nego su se napadi obnovili ove godine. Ukrajina je uspjela obnoviti nešto od tog kapaciteta i prošle zime je jedva uspjela očuvati svjetla – sa 18 gw tada potrebnih.

No, ovogodišnji napadi su uništili kapacitete od devet gigawata, a najveći dio preostale struje dolazi iz nuklearnih elektrana koje Rusi do sada nisu napadali, piše Economist.

„Ruski napadi se nastavljaju. Nema dovoljno baterija protuzračne odbrane da obore sve rakete. Šta sada?“, pita se autor.

Investicije u nuklearne elektrane

Ukrajina trenutno uvozi 1,7gw iz Evropske unije i, prema optimističnim prognozama, to bi se moglo povećati na dva gigawata. No, problemi sa prijenosom znače da uvoz samo može biti djelimična pomoć.

Kratkoročno, postoji neka nada da bi se oštećene elektrane mogle do zime popraviti kako bi se dobila dva do tri gigawata. Ukrajinski stručnjaci pretražuju Evropu za polovnu opremu iz rastavljenih elektrana sovjetskog tipa. Nije jasno koliko je to realan plan…

„Pokušat ćemo“, govori inženjer Serhij dok tužno gleda ruševine njegove elektrane. No, svima je jasno, čak i ako se obnove postojeće elektrane, one su ogromne mete – već su nekoliko puta skoro sve bile na udaru, navodi autor iz Economista.

Popravljanje postojećih termoelektrana moglo bi biti relativno jeftina privremena mjera, ali čak i bez rata, Ukrajina treba preorijentirati svoju elektro-politiku i odvojiti se od pogona na ugalj.

Vlasti su odlučile investirati u nuklearnu energiju i objavile kako će četiri nova reaktora biti izgrađena u Hmelnickiju, jednoj od tri nuklearne elektrane koje su još u ukrajinskim rukama i koje proizvode većinu energije koju država trenutno ima (četvrta elektrana je u Zaporožju, pod ruskom okupacijom i isključena je).

Decentralizacija mreže

Stručnjaci nisu sigurni u ovaj plan.

„Troše novac na nešto što nam ne treba, mislim da je ovo jako loša odluka. Ovo je način da se blokira novac kroz desetogodišnju investiciju i projekat“, smatra Volodimir Omelčenko iz think-tanka Centar Razumkov.

Sa druge strane, lokalne i općinske vlasti, očajne da osiguraju opskrbu grijanjem i vodom ove zime, decentraliziraju elektro-mrežu i postavljaju minielektrane u obliku modernih, efikasnih elektrana na plin koje imaju kapacitet od pet do 70 megawata (mw). Ovi minipogoni se mogu postaviti na lokalnim nivou, ali teško da ih se može postaviti dovoljno prije dolaska zime kako bi se riješio državni manjak energije.

„Ironija ovog razaranja i ovog rata je to da su ubrzali dekarbonizaciju energetskog sektora Ukrajine“, govori Timčenko.

Prošle godine je dtek završio izgradnju 114-megwatnog vjetroparka 100 kilometara od linije fronta. Kada je ruska raketa pogodila jedan od solarnih pogona, popravili su ga za samo četiri dana. Vjetar i sunce nisu samo „zelenija“ opcija, već su i strateški otporniji.

„Samo jedna raketa može uništiti 300-megawatnu termoelektranu. No, treba im 50 projektila da unište vjetropark istog kapaciteta“, objašnjava Timčenko.

Malo je vremena

Bez obzira koji će projekti „oživjeti“ i krenuti s radom, Ukrajini hitno treba dodatna energija ove zime od koje je dijeli tek nekoliko mjeseci.

„Ima jako malo vremena i nedostaje joj nekoliko milijardi dolara da napravi nekoliko stotina malih elektrana, obnovi razorene termoelektrane ili napravi pogone na vjetar ili sunce. Restrikcije su sigurne“, piše autor teksta.

„Ukrajinci su se već naučili kako da se prilagode manjku struje. Male firme imaju dizelske agregate. Veće tvornice su investirale u plinske turbine i čak prodaju viškove nacionalnoj elektromreži. Sve zgrade imaju agregate za liftove, ljudi kupuju baterijske ćelije koje mogu puniti i koristiti kući za bežični internet i usb lampe. No, ovo će sve biti na velikom testu ove zime”, zaključuje autor.